Foto: Index, Hina
U današnjem priopćenju udruge Franak navodi se da je ta udruga došla u posjed sljedećih dokumenata: Direktiva 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) broj 1093/2010. Ističe se da je iz te Direktive i mišljenja ECB vidljivo „da se još od 2011. godine upozorava države članice, odnosno nacionalne parlamente na tečajni rizik“.
I dok iz udruge Franak danas ponovo pozivaju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da otvori ovaj predmet i pokrene postupak utvrđivanja počinjenja kaznenog djela prijevare, Index je iz HNB-a dobio odgovor u kom se tvrdi da propusta nema i da sve direktive koje su trebale biti implementirane, jesu implementirane u hrvatski pravni sustav u predviđenim rokovima. Ističe se i da su dokumenti, za koje Lovrinović tvrdi da su mu anonimno dostavljeni, potpuno javni i svima dostupni.
"Direktive Europskog parlamenta i vijeća broj 2008/48/EZ, 2013/36/EU i 2014/17/EU, su javno dostupni dokumenti. Direktive su objavljene na jezicima Europske unije u skladu s propisima koji reguliraju javnu objavu regulative EU: dostupne su u Službenom listu Europske unije, kao i na internetskim stranicama navedenih tijela. Tako je direktiva 2014/17/EU, kojom se ujedno propisuju konačni tekstovi ostalih spomenutih direktiva, dostupna i na hrvatskom jeziku na poveznici http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0017&qid=1444838664318&from=EN.
Svi zainteresirani, uključujući stručnu i širu javnost Republike Hrvatske, imaju mogućnost da jednostavno, uvidom u navedene publikacije, budu informirani o predmetnoj regulativi. Time anononimna dostava javno dostupnih direktiva postaje besmislena“, navodi se u odgovoru koji potpisuje Dejana Rebernik iz Ured za odnose s javnošću HNB-a
Nadalje pojašnjava da su sve direktive EU i preporuke Europske središnje banke, čiji su rokovi izvršenja bili propisani prije sredine 2013. godine, bile dio predpristupnih pregovora, te su na odgovarajući način regulirane Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Pritom se same direktive ne primjenjuju izravno, već se temeljem njih kreiraju zakoni, u koje se one ugrađuju.
"Sve direktive koje su trebale biti implementirane, jesu implementirane u hrvatski pravni sustav u predviđenim rokovima, o čemu je Europska komisija pravodobno i u skladu s propisanim postupkom obaviještena", poručuju iz HNB-a.
Napominju da se članak 23. direktive Europskog parlamenta i vijeća 2014/17/EU kojom je definirana konverzija kredita s valutnom klauzulom, sukladno članku 43. iste direktive, NE primjenjuje na ugovore o kreditu koji su sklopljeni ili će biti sklopljeni u Hrvatskoj do 21. ožujka 2016. godine. Time pravo potrošača na konverziju kredita u alternativnu valutu da bi se ograničila daljnja izloženost klijenta valutnom riziku (još) ne postoji. A kada to pravo (članak 23. direktive 2014/17/EU) i bude ugrađeno u hrvatske propise, neće se moći primjenjivati retroaktivno.
"Na osnovu temeljitog uvida u važeće hrvatske propise i relevantne direktive EU u području potrošačkog kreditiranja može zaključiti da između istih ne postoje neusklađenosti", poručuju iz HNB-a.
Podsjećaju i da su - u okviru mjera za olakšanje položaja dužnika u švicarskim francima - hrvatske banke svojim klijentima nudile mogućnost konverzije tih kredita u kunske ili eurske, o čemu se detaljno možete informirati u Izvješću o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima i prijedlozima mjera za olakšavanje položaja dužnika u švicarskim francima na temelju zaključka Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora Izvješće je javno dostupno na internetskoj stranici HNB-a, u rubrici "Aktualno".