VRHOVNI sud je prije nekoliko dana objavio odluku kojom oko 55 tisuća ljudi koji su podigli kredite u švicarskim francima, ali su ih 2015. godine konvertirali u euro, ima pravo tužiti banke i tražiti povrat preplaćenog novca - bez obzira na to jesu li ti krediti još uvijek aktivni, ili su ih dužnici u međuvremenu otplatili.
Vrhovni sud utvrdio da i dužnici s konvertiranim kreditima mogu tužiti
Kao što je ranije objavila Udruga Franak, Vrhovni sud je utvrdio sljedeće:
– Činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju CHF kredita u kredit uz valutnu klauzulu EURO ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.
– Ništetnost nastupa po samom zakonu, i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane (čl. 326. st. 1. ZOO), osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje čl. 326. st. 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen).
– Potrošač ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju.
– Pogrešan je zaključak nižestupanjskih sudova da potrošač nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti zbog toga što je sklopio dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora.
Što dužnici koji smatraju da su oštećeni, sada trebaju učiniti?
Prema informacijama koje je objavila Udruga Franak, zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. pa zbog toga svi korisnici kredita moraju do toga datuma podnijeti svoje tužbe na sud kako dio koji se odnosi na kamate ne bi zastario, nakon čega novac koji se odnosi na preplaćene kamate više ne bi mogli potraživati. Za potraživanje preplaćenog tečaja zastara dolazi tek u lipnju 2023. godine.
Kako bi mogli pokrenuti tužbu, dužnici koji smatraju da su oštećeni moraju prikupiti svu dokumentaciju o kreditu. Kako mnogima vjerojatno, nakon svih tih godina dio dokumentacije nedostaje, mogu je zatražiti od banke u kojoj su dizali kredit.
Od dokumentacije je potrebno imati Knjigovodstvenu karticu (promet po kreditu); Prvi i cjelokupni otplatni plan; Pregled promjena kamatnih stopa; Specifikaciju uplata i Obavijest o izračunu efekata konverzije.
Ako nemate svu dokumentaciju, možete je tražiti od banke, ali se čeka do 15 dana
Dokumentaciju je od banaka potrebno zatražiti na vrijeme jer se, prema iskustvima članova Udruge Franak, ona ček od 7 do 15 dana.
“Napominjemo korisnicima konvertiranih CHF kredita da od banke traže podatke o kreditu prije izvršene konverzije, dakle podatke koji se odnose na razdoblje otplate kredita prije konverzije.
Neke banke dokumente drugačije nazivaju, a neke na istome prikazuju promet po kreditu i specifikaciju uplata pa neka vas to ne zbuni”, navodi se na stranicama Udruge Franak.
S obzirom na to da banke različito nazivaju pojedine dokumente, Udruga franak izradila je i tablicu po bankama, u kojoj možete vidjeti koje točno dokumente trebate tražiti ovisno o banci s kojom imate posla. Tablicu s uputama možete pronaći OVDJE.
S obzirom na to da sredinom lipnja nastupa zastara za preplaćene kamate, svi koji planiraju pokretati tužbe morat će u što kraćem roku prikupiti dokumentaciju i angažirati odvjetnike.