Foto: hdz.hr/Index
"VLADA je sebi ovim sporazumom stavila izrazito velik kamen oko vrata", glasilo je upozorenje Hrvatske udruge poslodavaca u svibnju 2009. godine kada je tadašnji šef HDZ-a i premijer Ivo Sanader potpisao ugovor sa Sindikatima.
Taj ugovor ili "kamen oko vrata" stigao je na naplatu danas, a sve je posljedica HDZ-ovog odgađanja problema iz 2009. godine kako bi što bolje prošli na lokalnim izborima.
Samo za državne službenike 250 milijuna kuna više novca iz proračuna
Podsjetimo, prema sporazumu Vlade i Sindikata iz 2009. godine dogovoreno je automatsko povećanje plaća nakon što se ostvari rast BDP-a od 2 posto za dva uzastopna tromjesečja. Da će plaće rasti jamčio je tadašnji državni tajnik, a danas ministar financija Zdravko Marić, o čemu postoje i pisani dokazi. Vlada je tada pristala da se sporazum počne primjenjivati od 2016. godine.
Vlada je u nedavnim pregovorima sa sindikatima pokušala ponovno pregovarati o tom sporazumu, no nisu se baš iskazali. Nisu ni mogli.
Proračun opterećen za dodatnih 1,5 do 2 milijarde kuna
Danas je potpisan dodatak Sporazumu o osnovici plaće za državne službenike i izmjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kojima im je omogućen rast plaća u idućoj godini za šest posto a na potpisivanju su bili ministar Marić te ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Teret za državni proračun za povećanje osnovice samo u državnim službama procjenjuje se na razini od 250 milijuna kuna. I to je bez zaposlenika u javnim službama.
Naime, njima su dužni još jednu cijelu mjesečnu plaću iz 2016. godine s obzirom da su se uvjeti iz sporazuma iz 2009. godine ostvarili 1.1. 2016. godine. Sve to dovelo je u opasnost rušenja hrvatskog proračuna s obzirom da se radi o dodatnih 1,5 do 2 milijarde kuna. To bi eventualno značilo da Hrvatska nije u stanju ispuniti preuzete obveze.
HDZ su tada bili jedino bitni lokalni izbori
No, HDZ je sam kriv za ono što se dogodilo jer su samo oko vrata stavili omču koju se pripremili davne 2009. godine.
Naime, polovinom 2009. godine, svega par mjeseci prije nego što će otići Sanader, HDZ se pripremao na lokalne izbore. Bilo je izuzetno bitno da HDZ u te izbore uđe bez socijalnih nemira, a Sindikati, prije svega učitelji i nastavnici prijetili su štrajkom i nemirima.
HDZ-ova politika bila je tada vrlo jasna u slučaju da se pobune sindikati, studenti, seljaci ili bilo koja druga skupina. Vrh stranke uvijek je obećavao nekakve novce. Skupine prosvjednika, prije svega seljaci i mljekari, nisu dogurali do potpisanog sporazuma, no Sindikati jesu. I tu je ključ cijelog problema i naplate HDZ-ove politike.
Tadašnji i današnji HDZ razlikuje se tek u imenima Sanadera i Kosor
Sanader kada je bio primoran na potpis učinio je ono što je u datim okolnostima krize i mogao. Odgodio je problem za neku drugu Vladu.
No, obzirom da je poznato da je karma osvetoljubiva, dogodilo se da je stiglo na naplatu upravo njegovom HDZ-u. Plenkovićev HDZ od Sanaderovog HDZ-a razlikuje se tek u nekoliko imena, nema više Sanader i Jadranke Kosor, no ostali su manje-više tu. Stoga je uistinu bilo smiješna Marićeva obrana da Vlada neće priznati sporazum te traži izmjene, posebno kada je otkriveno da je i sam potpisivao jamstva te sudjelovao u pregovorima.
Od tog sporazuma sa Sindikatima iz 2009. godine HDZ je imao direktnu korist. Ušao je u lokalne izbore sa socijalnim mirom, a sam Sanader je predstavljen javnosti kao onaj koji je postigao sporazum sa Sindikatima te smirivao stanje nakon što bi tadašnji ministar Ivan Šuker u pregovorima razljutio sindikalne čelnike.
Izbacili reformu javnog sektora
Javnost i ekonomski stručnjaci upozoravali su tada kako su uvjeti u ugovoru zapravo preslabi, nije se u ugovoru spominjao fiskalni deficit, a niti reforma javnog sektora. No, HDZ je sve te argumente odbio. Jasno je i zašto, HDZ zajedno s koalicijskim partnerima (HSS-om i HSLS-om, HSU-om i SDSS-om), odnio je izbornu pobjedu. I to je tada bilo jedino bitno.