Kako se, istina neslužbeno saznaje, ti pokreti turskih postrojbi nisu praćeni incidentima ili otporom paravojnih kurdskih snaga.
Postoje naznake da su najnoviji vojni pokreti, koji se intenzivno odvijaju već dva dana, rezultat dogovora koji je turska vlada premijera Abdullaha G?la, ranije ovog mjeseca, postigla u Ankari s visokim izaslanstvom iračkih Kurda.
Iako su irački Kurdi na masovnim prosvjedima izrazili spremnost za otpor turskoj vojsci, uz izjave da je ´i Sadam bolji od Turaka´, čelnik Kurdske demokratske stranke Masud Barzani ponudio je Ankari maslinovu grančicu.
´Planiramo uskoro održati sastanak s turskim dužnosnicima...uz američko pokroviteljstvo´, rekao je u subotu Barzani i istodobno izrazio nadu da neće doći do upada turske vojske.
Turska, koja se aktivno zalagala i zalaže za miroljubivi rasplet iračke krize, već nekoliko mjeseci je aktivno vojno nazočna na iračkom sjeveru. Prema nekim tumačenjima, taj iskorak prema susjednom Iraku poduzet je zbog bojazni da tamošnji Kurdi ne bi uspostavili neovisnu državu čiji bi se ´virus´ mogao prenijeti i na jugoistok Turske gdje pretežito žive Kurdi.
Isto tako, Turska želi zaštiti Turkmene koji živi na području Kirkuka i Mosula, gdje se nalaze bogata naftna polja. Na taj način, spriječilo bi se ujedno da ohrabrene i naoružane kurdske milicije zaposjednu to energetski važno područje.
Inače, u smjeru sjevernog Iraka su u nedjelju krenula i dva američka konvoja, što se uzima kao sigurna potvrda da će biti otvorena i sjeverna fronta protiv branitelja režima iračkog predsjednika Sadama Huseina.
U turskim sredozemnim lukama Iskenderun i Mersin nalazi se usidreno na desetine američkih ratnih i teretnih brodova krcatih vojnicima, oružjem i vojnom opremom. Nakon što se turski vojni vrh izjasnio za pružanje logističke potpore američkim snagama, uzima se gotovo sigurnim da će se te snage jedinim djelom razmjesti uz granicu s Irakom, dok će najveći broj aktivno sudjelovati u kopnenim operacijama.