Među životinjama od Q-groznice najčešće obolijevaju ovce, koze, goveda, psi i mačke, a utvrđena je i kod nekih divljih životinja i nekih ptica. Važna su karika u širenju bolesti krpelji.
Simptomi bolesti kod životinja mogu biti blaži porast temperature, utučenost, smanjena produkcija mlijeka, gubitak teka te slabiji prirast, a kasnije u toku bolesti javlja se, uz ostalo, bronhopneumonija, oticanje zglobova i pobačaj.
Navodeći kako se Q-groznica širi, u Ministarstvu napominju da inficirane životinje šire uzročnika putem urina, fecesa, mlijeka i naročito placentom i plodnim vodama nakon poroda. Od Q-groznice ljudi najčešće obolijevaju aerogeno ako su izloženi prašini kontaminiranoj pobačenim fetusom. I izravan kontakt ljudi s oboljelim životinjama može izazvati infekciju, kao i sirovo nepasterizirano mlijeko.
Ministarstvo podsjeća da se liječenje bolesnih životinja ne provodi, a kod ljudi dobar se uspjeh postiže antibioticima iz grupe tetraciklina te simptomatskom terapijom. Ako simptomi bolesti kod ljudi nisu izraženi, moguć je oporavak i bez terapije.
Preventiva Q-groznice je u kontroli bolesti kod domaćih životinja. Ljudi koji rade sa životinjama i koji mogu biti češće izloženi infekciji trebaju znati prepoznati simptome bolesti da bi se na vrijeme poduzele mjere za sprječavanje njezina daljnjeg širenja.
Pri suzbijanju i sprječavanju širenja te bolesti bitno je naglasiti važnost provođenja svih propisanih zoohigijenskih mjera. Te mjere prvenstveno uključuju osiguravanje određenih mjesta, na kojima bi se prije i nakon okota mogle provoditi mjere dezinfekcije i dezinsekcije, budući da su najčešći izvori infekcije pobačeni fetusi, plodne vode i posteljica inficiranih životinja.
Održavanje i uređivanje pašnjaka radi uništenja krpelja također pridonosi smanjenju širenja i opstajanja te bolesti.
Ističući mjere koje se trebaju provoditi kada se utvrdi pojava Q- groznice, iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da u stadima u kojima je bolest utvrđena, životinje kliconoše treba uklanjati iz stada. Pažnju također treba usmjeriti na uništavanje krpelja na ugroženoj stoci, i to kupanjem u otopini insekticida.
Zbog slabe antigene moći dostupnih vakcina, preventivna vakcinacija se ne preporučuje, stoji, uz ostalo, u priopćenju.
Prema hrvatskim propisima od ove godine, kod svakog pobačaja krava, junica, ovaca i koza mora biti provedena laboratorijska pretraga na Q-groznicu. Osim toga, zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava, ističe, uz ostalo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Q-groznica proširena je gotovo po svim kontinentima. Prva istraživanja bolesti rađena su 1937., u Europi je bolest prvi put utvrđena 1941., a u Hrvatskoj je prvi put opisana 1948.