No, izvještaju ipak nagoviješta da bi gospodarski oporavak započet u drugoj polovici 2003. godine, pod uvjetom da se nastavi u 2004. godini, mogao donijeti olakšanje.
Različiti čimbenici doprinijeli su padu globalnog zapošljavanja, kao što su povećanje zapošljavanja u neformalnoj ekonomiji, pad zapošljavanja u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, ali i veliki gubici radnih mjesta u turizmu, izvozu i sektorima intenzivne proizvodnje.
Broj ljudi bez posla i onih koji traže posao u 2003. godini dosegao je 185,9 milijuna, odnosno oko 6,2 posto od ukupne radne snage. To je najveći zabilježeni broj nezaposlenih, no rast je malen u odnosu na 2002. godinu kada je MOR zabilježio 185,4 milijuna nezaposlenih.
Među nezaposlenima 108,1 milijuna su muškarci, što je porast od 600.000 u odnosu na 2002. godinu. Kod žena je mali pad, od 77,9 milijuna u 2002. godini na 77,8 milijuna u 2003. godini.
Najveći udar je na mlade ? 88,2 milijuna mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine starosti suočeni su sa stopom nezaposlenosti od 14,4 posto.
Iako se tzv. neformalna ekonomija i dalje povećava u zemljama sa niskim stopama rasta BDP-a, broj "zaposlenih siromašnih" - osoba koje žive uz dohodak od dolara dnevno ili manje ? održava se na istom broju, procijenjenom na 550 milijuna.
Industrijalizirane zemlje doživjele su oporavak od gospodarskog usporavanja u zadnje dvije godine, naročito u drugoj polovici 2003. godine. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti doživjeti pad u slučaju da rast BDP-a u SAD-u dovede do otvaranja novih radnih mjesta, a zapošljavanje u udjelu radno sposobnog stanovništva nastavi rast u Europi.
Latinsku Ameriku i Karibe najviše je pogodilo globalno usporavanje gospodarstva u 2001. godini. Iako je oporavak polagan, regionalne stope nezaposlenosti doživjele su pad, koji bi mogao biti uzrokovan oporavkom Argentine i smanjenjem rasta radne snage.
Usprkos solidnoj stopi rasta BDP-a od više od 7 posto u Istočnoj je Aziji došlo do porasta nezaposlenosti. U Jugoistočnoj Aziji nezaposlenost je značajno pala u 2003. godini, a istovremeno je porasla stopa radne snage. U Južnoj Aziji je stopa nezaposlenosti stabilna usprkos rastu BDP-a od 5,1 posto.
Porast nezaposlenosti zabilježen je na Srednjem Istoku i Sjevernoj Africi ? 12,2 posto što je najveći postotak u svijetu. Uzroci leže u restrukturiranju zapošljavanja u javnom sektoru, ali i visokim stopama rasta radne snage.
Podsaharska Afrika nije smanjila svoju nezaposlenost niti broj onih koji rade, a siromašni su. Taj dio svijeta suočen je s dva ogromna problema koji sprječavaju rast i razvoj ? epidemija AIDS-a i raširenost siromaštva.
Na tržišta rada u tranzicijskim zemljama snažno je utjecao proces prilagodbe na tržišno orijentirana gospodarstva. Udio zaposlenih u stanovništvu u regiji pao je s 58,8 posto 1993. godine na 53,5 posto 2003. godine.
Stope nezaposlenosti u regiji relativno su stabilne, padajući sa 9,4 posto 2002. godine na 9,2 posto 2003. godine. Međutim, gospodarstva Središnje i Istočne Europe imaju veću prosječnu stopu nezaposlenosti nego u drugim tranzicijskim zemljama.
Ipak zemlje u tranziciji polagano mijenjaju trend jer je u 2003. godini zabilježen pad nezaposlenosti. Očekuju se daljnja poboljšanja i zbog stranih ulaganja.
Izvještaj MOR-a kao cilj postavlja apsorbiranje 514 milijuna ljudi koji tek ulaze u svijet rada i smanjenje siromaštva do 2015. godine.
Zbog toga predlaže svim zemljama da prihvate politiku za siromašne, promiču rast i otvaranje novih radnih mjesta i vode računa o mladim ljudima.
Povećana međunarodna pomoć može poboljšati pristup tržištima razvijenih zemalja, smanjiti vanjski dug i servisiranje duga, te osloboditi sredstva za programe reformi s ciljem poboljšanog upravljanja, otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja siromaštva.