LIBERALNOJ javnosti SAD koja se zgraža zbog presude Vrhovnog suda o pravu na oružje nije se pridružio demokratski predsjednički kandidat Barack Obama.
Prema Obami, presuda u sudskom sporu kojim je oboren restriktivni zakon federalnog Distrikta Columbia jest upravo onakva za kakvu bi se on osobno zalagao, odnosno kako "američki građani imaju pravo držati oružje uz razumna ograničenja".
Obama se tako složio i s Bijelom kućom, odnosno predsjednikom Bushom koji je pozdravio presudu, ali i sa svojim republikanskim suparnikom Johnom McCainom koji je čak kao i "prijatelj suda" sudjelovao u sporu na strani pobornika prava na oružje.
McCain je, pak, u svom priopćenju također podsjetio javnost kako je Obama po pitanju prava na oružje prije godinu dana imao bitno drukčije stavove. Tada – kada se njegova kandidatura smatala tek ukrasnim dodatkom krunidbi Hillary Clinton – njegov je glasnogovornik izjavio kako Obama smatra da se Drugi amandman ne odnosi na pojedince, odnosno kako se može i mora zabraniti držanje oružja. Obama se za zabranu držanja oružja zalagao i u vrijeme dok je bio članom Državnog senata Illinoisa.
Promatrači američkih političkih zbivanja vjeruju kako je takav Obamin stav – inače naviješten nekoliko mjeseci ranije, nedugo nakon što su izjave sudaca prilikom javne rasprave ukazale na ishod spora – motiviran činjenicom da se kao predsjednički kandidat mora boriti za umjerene i stranački neopredijeljene birače, odnosno biračko tijelo bitno drukčije od ideološki "nabrijane" stranačke baze o kojoj mu je ovisio uspjeh na stranačkim izborima.
Obama je tu već napravio ozbiljan "kiks" s izjavom da su "siromašni bijeli Amerikanci ogorčeni zbog loše ekonomije" i da se "zbog toga drže oružja i religije". Ona je protumačena kao izraz snobovskog elitizma karakterističnog za liberalni establishment Demokratske stranke te je Obamu koštala mnogih glasova u Pennsylvaniji i drugim državama s velikim brojem siromašnih bijelih glasača.
Obama svojom podrškom pravu na oružje tim biračima želi poručiti kako je naučio lekciju te da neće previše skretati od stavova kojih većina Amerikanaca smatra prihvatljivim, a jedan od njih je i taj da građani imaju pravo držati puške i pištolje po kućama.
Pedofili na vješalima, špijuniranje Amerikanaca, bombe na Iran i "nogirana" Scarlett Johansson
Slično "dotjerivanje" Obaminih političkih stavova kandidata u smjeru status quoa je zapaženo u cijelom nizu primjera u posljednje vrijeme.
Tako je prethodnu presudu Vrhovnog suda – kojom je zabranjena smrtna kazna za silovatelje djece – Obama osudio, kao i konzervativni političari, ali i većina američke javnosti.
Nešto ranije je Obama u Senatu podržao kontroverzni zakon kojom je federalnoj vladi olakšano prisluškivanje telefonskih razgovora građana, iako su protiv toga digli glas upravo liberalni krugovi koji su svojevremeno bili Obamina izborna baza.
Senator koji je reputaciju izgradio na protivljenju ratu u Iraku danas, pak, više ne spominje ni konkretni datum ni način na koji se američke trupe trebaju povući iz Mezopotamije. A nakon što je – ne tako davno – optuživao Bushovu administraciju za "kaubojske" metode vanjske politike i pretjeranu ratobornost, Obama je izjavio kako Iran "treba zbrisati s lica zemlje" ako zaprijeti Izraelu.
Jedna od žrtava "novog" Obame je i holivudska glumica Scarlett Johansson koja je dugo vremena bila jednom od njegovih najfanatičnijih pristaša. Ona se čak nedavno hvalila kako s Obamom stalno komunicira preko E-maila te da je "fantastično kako političar usred kampanje ima vremena za to".
Obamin stožer, pak, sada tvrdi da Obama uopće ne komunicira sa Scarlett Johansson, odnosno kako je ona primala "kurtoazne" E-mailove od strane Obaminog pomoćnika. Smatra se kako su i najbezazlenije aluzije na odnos predsjednika Kennedyja i Marilyn Monroe bile dovoljne da Obamini ljudi zaključe kako se cijela priča mora sasjeći u korijenu i tako spriječiti da Obamu košta izborne pobjede.
D.A.
Foto: AFP