Foto: 123 rf, FAH
NOVOSTI koje bi reforma trebala donijeti u predmet Hrvatski jezik, Indexu je prezentirala Diana Greblički-Miculinić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti te ujedno voditeljica stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje kurikuluma.
>> VELIKI PROSVJED PODRŠKE REFORMI ŠKOLSTVA Hrvatska može bolje
> Ovo donosi reforma školstva: GLAZBENI
> Ovo donosi reforma školstva: INFORMATIKA
> Ovo donosi reforma školstva: MATEMATIKA
> Ovo donosi reforma školstva: BIOLOGIJA
Po novom je predmet organiziran u tri međusobno povezane domene: Komunikacija i jezik, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji iz kojih proizlaze sadržaji učenja i poučavanja iskazani u odgojno-obrazovnim ishodima.
"Poučavaju se i razvijaju vještine slušanja, čitanja, pisanja i govorenja. Vještine razumijevanja teksta, iskazivanje vlastitoga mišljenja o tekstu te uspoređivanje s drugim tekstovima.
Dovođenje teksta u vezu s prethodno stečenim znanjem, s vlastitim iskustvom, s rješavanjem problemske situacije i slično. U svakom se razredu usložnjuje kompleksnost tekstova: primjerice u petome se razredu poučavaju govorni činovi, prepričavanje, obavijest; u šestom razgovor s vršnjacima, sažetak, prepričavanje s promjenom gledišta; u sedmome vještine grupnoga razgovora, intervju, savjet, molba; u osmome predstavljanje, komentar, problemski članak", kazala je profesorica Greblički-Miculinić.
Naglasak na medijskim tekstovima
Ono što je, ističe, od novosti posebno važno istaknuti su medijski i popularnokulturni tekstovi, koji su učenicima znatno bliži jer su njima svakodnevno okruženi i svakodnevno su im izloženi.
"Prijašnja sastavnica medijska kultura proširena je poučavanjem medijske i informacijske pismenosti: učenik pronalazi potpune i provjerene informacije, izabire potrebne informacije u različite svrhe, uspoređuje informacije sličnoga sadržaja pronađene u različitim izvorima i izabire ih prema korisnosti.
Učenik razlikuje ulogu javnih i komercijalnih medija, uočava različito prenošenje istih medijskih sadržaja u javnim i komercijalnim medijima, dekonstruira medijske poruke razlikujući činjenice od fikcije.
Smanjeni su teorijski sadržaji vezani uz filmsku umjetnost. Komunikacijsko-funkcionalni pristup poučavanju gramatike polazi pak od jezičnoga znanja koje svako dijete spontano usvaja, na temelju toga jezične se sposobnosti dovode do vještina, primjerice da učenik može samostalno sastavljati tekstove: pisati ih ili govoriti u skladu s pravopisnim/pravogovornim i ostalim gramatičkim pravilima.
Jezično se gradivo ne uči izdvojeno iz konteksta da bi se vrste riječi, padežni ili glagolski oblici razvrstavali u tablice, ili da bi se u rečenici analizirala služba riječi, nego da učenik može stvoriti tekst na standardnome hrvatskom jeziku.
Uvodi se suvremena hrvatska i strana književnost
Novost je ishod u kojem se potiče učenike na stvaralaštvo i kreativnost, ishod kojim se potiče samostalno posjećivanje kulturnih događaja u fizičkome i digitalnome okružju.
Ključni sadržaji/pojmovi nisu taksativno pobrojeni kao u dosadašnjem Nastavnome planu i programu, već će ih, u skladu s kurikulumskim pristupom, učitelji samostalno planirati za svaki razred u kojemu poučavaju na temelju svojega iskustva, procjene i analize potreba učenika da bi na kraju određene godine učenici ostvarili predviđene odgojno-obrazovne ishode.
Popis preporučenih djela za cjelovito čitanje je okvirni i neobvezujući (ni jedno djelo nije propisano), a sastavljen je tako da nudi izbor antologijskih i suvremenih djela različitih žanrova (poetski, prozni i dramski tekstovi) i tematike primjerene dobnoj i spoznajnoj recepciji učenika kojima je namijenjen; na popisu su i tekstovi koji su se i dosad čitali (A. Šenoa, V. Novak, S. Kolar, V. Majer, F. Galović, D. Cesarić, I. G. Kovačić, M. J. Zagorka...), no osvježen je suvremenom hrvatskom i stranom književnom produkcijom", detaljno je objasnila profesorica Greblički-Miculinić.
Namjera je, kaže, da svaki učitelj može izabrati i djelo koje nije na popisu.
Kurikulum predmeta Hrvatski jezik (od 5. do 8. razreda) nastavlja se, dodala je, na sva dosadašnja dobra rješenja koja su bila predviđena HNOS-om i NOK-om.
"Sadržaji se nisu izbacivali, nego su drukčije organizirani i drukčije im se pristupa", kazala je na kraju Diana Greblički-Miculinić.