Paar smatra da i obrazovanje treba razvijati tako da služi takvoj usmjerenosti gospodrstva i društva. "Cilj obrazovanja je pripremiti mlade ljude za njihove buduće struke i za stalno učenje, potrebno za praćenje razvoja struke, te ih odgojiti da budu kritički i humani članovi zajednice", napomenuo je.
Po njegovim riječima treba smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti težište od memoriranja činjenica i podataka na njihovu povezanost, pojačati stvaralačku i aktivnu sastavnicu učenja. Ključna je kvaliteta usvojena znanja i težnja razvoju, dodao je Paar.
Smatra da je osnovni preduvjet uspješnosti sveučilišta znanstvena djelatnost na svjetskoj razini kvalitete, jedinstvo nastave i znanosti i prilagođivanje potrebama suvremenog razvoja.
"Znanstvena istraživanja, fundamentalna, primijenjena i razvojna trebaju se skladno prožimati. U svakom od tih područja treba primjenjivati svjetske kriterije vrjednovanja, koji su različiti za različita područja", izjavio je Paar.
Po pisanju francuskoga "Le Mondea" Europsko povjerenstvo kani potkraj siječnja zatražiti od država članica da dvostruko povećaju izdvajanje za znanost. Tako bi europski proračun za znanost koji trenutačno iznosi pet milijarda eura, u početku sljedećeg desetljeća mogao nadmašiti deset milijarda.
Europu najviše pogađa izostanak rasta, a izlaz je u ulaganju u znanost i izume, upozorava list, podsjećajući da je na sjednici Europskog vijeća u Barceloni u ožujku 2002. odlučeno da Europljani kašnjenje za SAD-om i Japanom nadoknade tako što će do 2010. za znanost i razvoj izdvajati tri posto BDP-a umjesto sadašnjih samo 1,9 posto.