U priopćenju predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Božidara Rumenjaka ne kaže se o kojim je okolnostima riječ koje upućuju da su počinjena kaznena djela.
Napominje se da je Vijeće zaključak donijelo na temelju razmatranja podataka prikupljanih u predistražnom postupku o radnjama dvojice osumnjičenih.
Protiv rješenja Vijeća obje stranke imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu, a žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
USKOK je krajem svibnja osumnjičio Canjugu, koji ja tada obnašao dužnost zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika, za primanje mita i odavanje službene tajne te zagrebačkog odvjetnika Batarela za davanje mita i zatražio pokretanje istrage protiv obojice.
Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Ratko Šćekić nije se sredinom srpnja složio s istražnim zahtjevom. Ocijenio je kako iz USKOK-ovih dokaza ne proizlazi osnovana sumnja da je Batarelo davao, a Canjuga primao mito i zauzvrat ga obavještavao o postupanju i odlukama Državnog odvjetništva u predmetima u kojim je Batarelo branio osumnjičene.
Državno se odvjetništvo žalilo na Šćekićevu odluku, a Izvanraspravno vijeće je, za razliku od Šćekića, zaključilo da postoji osnovana sumnja da su Canjuga i Batarelo počinili kaznena djela koja im USKOK stavlja ne teret.
Državnoodvjetničko vijeće (DOV) je na zahtjev glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića početkom srpnja pokrenulo stegovni postupak protiv Canjuge zbog osnovane sumnje da je kao zagrebački županijski državni odvjetnik počinio stegovna djela odavanja službene tajne i nanošenja štete ugledu državnog odvjetništva.
Predsjednica DOV-a Zlata Hrvoj Šipek sazvala je ročište za stegovni postupak za 15. rujna.
Prema odluci DOV-a iz lipnja, Canjuga je do završetka kaznenog postupka privremeno suspendiran s dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Zlataru, koju obnaša od svibnja, kada je dao ostavku na državnoodvjetničku dužnost u Zagrebu.