To je bila prva presuda za genocid koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Sudsko vijeće utvrdilo je da je prvotni plan etničkog čišćenja područja Srebrenice prerastao, nakon pada te enklave koja je bila pod zaštitom UN-a, u plan istrebljenja stanovništva, u plan genocida.
Obrazlažući visinu kazne, odnosno činjenicu da za genocid nije izrečena doživotna kazna, sudac Almiro Rodrigues kazao je kako je sudsko vijeće htjelo pokazati kako na području bivše Jugoslavije postoje osobe koje su za taj zločin odgovornije.
Za pokolj u Srebrenici optuženi su, uz Krstića, i zapovjednik vojske bosanskih Srba general Ratko Mladić i bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić koji su još uvijek na slobodi, te bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević.
Krstić je bio zapovjednik Drinskog korpusa koji je, zajedno s drugim srpskim snagama, izveo napad na Srebrenicu. Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine masakrirano je ili se smatra nestalima između sedam i osam tisuća muslimana.
Krstića je optužnica teretila za genocid, zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja. Tužitelji Međunarodnog suda zatražili su kaznu doživotnog zatvora za njegovu ulogu u smaknućima i progonu tisuća muslimana iz područja koje je bilo pod zaštitom Ujedinjenih naroda.