IZ UREDA predsjednika Stjepana Mesića priopćeno je danas kako priopćenje koje je isti ured izdao nakon sastanka savjetnika predsjednika Republike, Budimira Lončara, s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj, monsignorom Franciscom Javierom Lozanom, bilo kojom svojom formulacijom nije upućivalo na zaključak kako je riječ o zajedničkoj izjavi.
Reakcija je to na neke medijske interpretacije izjave tajništva Hrvatske biskupske konferencije glede susreta Lončar-Lozano, a koji su kazali kako izjava izdana iz Ureda predsjednika nije bila zajednička.
U najnovijem priopćenju navodi se da je, prema naputku predsjednika Stjepana Mesića, njegov savjetnik Lončar razgovarao s Lozanom kako bi se razjasnila mjesto i uloga Crkve u društvu, osobito u vrijeme predizborne kampanje. Nakon susreta Ured je svoje priopćenje dostavio i Nuncijaturi u Zagrebu, odakle nije stigla nikakva reakcija.
"Predsjednik Republike ni na koji način ne osporava pravo crkvenih dostojanstvenika da u svako vrijeme i na svakome mjestu propovijedaju nauk Crkve, ali čvrsto stoji na načelnome stajalištu da je izravno uplitanje Crkve, odnosno predstavnika vjerskih organizacija, a osobito vojnoga ordinarija, u predizbornu kampanju u uvjetima demokratskog društva nedopustivo i neprihvatljivo, te da, objektivno gledano, ograničava slobodu odlučivanja građana prilikom donošenja političkih odluka", stoji u priopćenju iz Predsjednikova ureda.
Sanader (ni)je za smanjene tenzija
Odgovarajući na pitanje na čijoj je strani u aktualnim odnosima na relaciji Banski dvori - Kaptol, premijer Ivo Sanader odgovorio je da je "na strani HDZ-a". Sanader, koji je jučer obavijestio javnost o svom sastanku s Mesićem, na pitanje je li među njima bilo govora o Crkvi, odgovorio je negirajući.
Sanader, kaže, stoji kod svog mišljenja kojega je ranije iznio i javno, da Crkva, baš kao i svi drugi, ima pravo glasa u predizborno vrijeme, dodavši ipak "da ne treba zaoštravati tenzije na tom području".
Nekoliko minuta prije izjave da na tom području "ne treba dizati tenzije", premijer je prozvao SDP-ovce "koji su se prvi nakon razdoblja Kominterne i Titove diktature usudili predložiti ukidanje vjeronauka u školama", dodavši kako "se radi o vrlo opasnoj politici". Toliko o nezaoštravanju tenzija.
Foto: Index