Predsjednik Hrvatskog sabora naglasi je kako pokušaj Tužiteljstva Haaškog suda da "Oluju" proglasi zločinačkim pothvatom, a tadašnji državni, vojni, policijski i politički vrh Hrvatske proglasi sudionicima zločinačkog pothvata - treba osporavati svim raspoloživim pravnim sredstvima.
Šeks je opetovao da ne postoji kolektivna odgovornost, već nužnost privođenja pravdi svih, bez iznimke, na temelju individualne, osobne odgovornosti optuženih.
Potvrdio je i predanost Hrvatske da surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom (MKS), u skladu s obvezama koje je preuzela kao članica UN-a i na temelju Ustavnog zakona o suradnju s MKS.
Podsjećajući na 15. obljetnicu konstituiranja modernoga višestranačkog hrvatskog parlamenta, predsjednik Hrvatskog sabora Šeks rekao je da će 30. svibnja 1990. zauvijek ostati upisan u zlatnu knjigu hrvatske povijesti.
Također je istaknuo kako je toga 30. svibnja 1990. počelo rađanje moderne demokracije, ali poglavito ostvarenje hrvatske suverenosti i državnosti, a Hrvatski sabor od tada postaje mjestom donošenja niza ključnih i presudnih odluka, kojima se određivala budućnost.
Šeks je podsjetio i da su prvih deset godina nove Hrvatske obilježili Domovinski rat i njegove posljedice, zaključivši kako današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo Domovinskog rata u kojemu su u obrani domovine složno sudjelovali Hrvati iz domovinske i iseljene Hrvatske.
Naglasio je i da Hrvatska svoju budućnost vidi na ravnopravnoj i partnerskoj osnovi u zajednici razvijenih zemalja ujedinjene Europe, uz očuvanje svoga nacionalnog identiteta.
S tim u vezi ocijenio je kako je nedavna odgoda početka pregovora s EU kod velike većine građana doživljena kao nepravda i to, dodao je, s pravom, budući da Hrvatska čini sve što je u njenoj moći da bi dokazala političku i demokratsku zrelost, te predanost punoj suradnji s Haaškim sudom.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šeks poželio je također da se Hrvatska nastavi izgrađivati kao potpuno stabilna pravna država, te da Vlada nastavi s reformama.
Večerašnjoj svečanoj saborskoj sjednici nazočili su saborski zastupnici, predsjednik države Stjepan Mesić, članovi Vlade, predstavnici sudbene vlasti, vjerskih zajednica, te hrvatskoga kulturnoga i javnog života.