RAST cijena u Hrvatskoj jedan je od najvećih u EU, pokazuju podaci za veljaču ove godine. Radi se o godišnjoj stopi inflacije, odnosno rastu cijena u odnosu na veljaču prošle godine. Rast cijena u Hrvatskoj je sve manji, ali pada sporije nego u ostalim usporedivim državama koje su cijelu 2022. i većinu 2023. imale daleko veći problem s tim.
Hrvatska nije jedina država koja bilježi sporije smanjivanje inflacije unatoč tome što je ona bila manja nego u usporedivim državama prije godinu, godinu i pol ili dvije godine. Isti fenomen vidljiv je u Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
To sugerira da uvođenje eura nije uzrok sporijeg smanjivanja inflacije jer Rumunjska ne planira uvoditi euro u skorijem razdoblju, a Srbija i Crna Gora nisu ni u EU.
Treći najveći rast cijena u cijeloj EU
U veljači je izmjerena inflacija od 4.8 posto u odnosu na isti mjesec 2023. za Hrvatsku. To je treća najveća stopa u EU poslije Rumunjske (7.1 posto) i Islanda (5.3 posto).
I u susjednim zemljama rast cijena je manji - u Sloveniji iznosi 3.4 posto, a Mađarska, koja je cijelu 2023. imala najveći problem s rastom cijena u EU (čak između 20 i 25 posto na godišnjoj razini), uspjela je spustiti inflaciju na 3.6 posto.
U Srbiji godišnji rast cijena iznosi 5.7 posto, a u Crnoj Gori 4.9 posto. U tim je zemljama slična situacija kao u Hrvatskoj, s manjim rastom cijena od većine država istočne EU tijekom 2023. i 2022., ali i sporijim padom.
Osim Mađarske, koja je uspjela srušiti jako visoku inflaciju (u jednom trenutku 26.2 posto), isto je uspjelo i baltičkim državama Estoniji, Litvi i Latviji. Razlika između njih i Mađarske je u tome što one koriste euro. I Češka je uspjela srušiti jako visoku inflaciju, s 19.1 posto u siječnju prošle godine na 2.2 posto u veljači ove godine.
Države koje su imale puno veći rast cijena sada imaju manji rast cijena
Hrvatska je najveći rast cijena na godišnjoj razini imala u studenom 2022. godine, a iznosio je 13 posto. No tada nije bila ni blizu među tri države EU s najvećom stopom inflacije.
U Mađarskoj je rast cijena iznosio 23.1 posto, Latviji, Litvi i Estoniji oko 22 posto, Sjevernoj Makedoniji 19.1 posto, Češkoj 17.2 posto, a Poljskoj 16.1 posto. U vremenima najvećeg rasta cijena Hrvatska je bila tek 10. u EU po visini inflacije i s manjim rastom cijena u usporedbi s državama kao što su Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Početkom prošle godine rast cijena u većini država EU dosegnuo je rekord. U nekima, među kojima je Hrvatska, već je tada rast cijena počeo padati. Primjerice, u siječnju 2023. godišnja inflacija u Mađarskoj iznosila je 26.2 posto, dok je u Hrvatskoj već pala s rekordne razine od 13 posto na 12.5 posto.
Latvija je taj mjesec imala stopu inflacije iznad 20 posto, Češka, Estonija i Litva 19 posto, a Srbija i Crna Gora 15 posto. Ali u svim državama koje su imale daleko veći problem s inflacijom rast cijena padao je puno brže nego u Hrvatskoj, s iznimkom Rumunjske, Srbije i Crne Gore.
Cijene sporije padaju jer ekonomija raste najbrže u EU, a snažno se povećavaju i plaće
Izgledniji razlog za brže ili sporije opadanje stope inflacije je ekonomski rast. Točnije, sasvim je očekivano da će u državama koje prolaze kroz period slabog ekonomskog rasta cijene prije prestati rasti nego u državama koje imaju snažne stope ekonomskog rasta.
Zadnja tri mjeseca 2023. u odnosu na zadnja tri mjeseca 2022. BDP Hrvatske porastao je 4.3 posto, najviše u EU. Rast troška plaće po satu rada također je rastao po stopi od 16 posto, što je uz Rumunjsku i Mađarsku rekord EU.
Rekordan rast ukupne ekonomske aktivnosti (BDP) i indikator snažnog rasta plaća (trošak plaće po satu rada) definitivno nisu pokazatelji koji će dovesti do bržeg smirivanja rasta cijena. Važno je naglasiti da se izračun BDP-a korigira za rast cijena, odnosno broj od 4.3 posto je rast kada se eliminira utjecaj rasta cijena.
Države koje su uspjele srušiti visoku inflaciju od 19 i više posto za to su platile cijenu u obliku sporog ekonomskog rasta ili stagnacije. Rast BDP-a Mađarske je tek 0.5 posto u istom razdoblju u kojem je Hrvatska ostvarila 4.3 posto, Češka i Estonija bilježe ekonomski pad, a Litva i Latvija stagnaciju.
Hrvatska je zapravo jedina država EU koja bilježi i visok rast troška plaća i visok rast BDP-a. Rumunjska, koja ima sličan problem kao Hrvatska po pitanju sporog zaustavljanja inflacije, ima visok rast troška plaća po satu rada (16.9 posto), ali slab rast BDP-a (1.1 posto).
Uskoro će se povećati plaće za više od 240 tisuća ljudi u javnom sektoru, zašto bi itko spuštao cijene?
Najavljeni veliki rast plaća u javnom sektoru, u nekim slučajevima više od 40 posto, zasigurno će još više usporiti pad cijena. U travnju će odjednom prihod stanovnika Hrvatske narasti za 1.63 milijarde eura, koliko se procjenjuje ukupni trošak povećanja plaća u javnom sektoru.
Koji trgovac će spustiti cijene ako zna da će ubrzo velikom dijelu njegovih kupaca narasti plaća za 15, 20, 30, 40 i više posto, kako pokazuju projekcije same vlade o porastu neto plaće u javnom sektoru? Primjerice, državnim službenicima i namještenicima će, prema primjerima sa sjednice vlade 22. veljače, prosječna neto plaća narasti za 47 posto (SSS), 48 posto (VŠS) i 28 posto (VSS).
Do sada je inflacija sporo padala jer su plaće u privatnom sektoru snažno rasle (iako je 2023. javni sektor bio rekorder po rastu plaća) i zbog snažnog rasta gospodarstva. Plenkovićeva kupovina glasova velikim rastom plaća u javnom sektoru, naravno, uz podršku sindikata, od Hrvatske bi mogla stvoriti državu EU s najvećim rastom cijena.