U SRPNJU 2024. paketi poslani putem DHL-a eksplodirali su u logističkim centrima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Njemačkoj. Svaka od tih naprava bila je dovoljno snažna da sruši teretni avion da je detonirala u letu.

Sigurnosne službe ušle su u trag skupini sabotera pod ruskom kontrolom, kod kojih je pronađeno još šest kilograma eksploziva – dovoljno za napade na letove prema SAD-u, s ciljem izazivanja najvećeg poremećaja u zračnom prometu od napada na Svjetski trgovački centar, piše Financial Times.

Galerija

"Ono što je javno poznato samo je vrh ledenog brijega"

Ovo je bio samo jedan u nizu za dlaku izbjegnutih incidenta u koordiniranoj sabotažnoj kampanji koju, prema vjerovanju sigurnosnih dužnosnika, vodi Moskva. Obavještajne službe spriječile su planove za rušenje vlakova, podmetanje požara u trgovačkim centrima, uništavanje brana i trovanje vode. "Ono što je javno poznato samo je vrh ledenog brijega", kaže Keir Giles iz Chatham Housea.

Do prije godinu dana ovakvi događaji smatrani su napadima niskog intenziteta na "meke" mete, no sada se tretiraju kao ozbiljna prijetnja.

Za zemlje poput Poljske, Rusija već predstavlja rizik po civilni život usporediv s islamističkim terorizmom. Obavještajci diljem Europe sve se više pitaju radi li se o strateškoj eskalaciji. Rusija, kažu, cilja širu sliku: mete, rizici i ciljevi sugeriraju dugoročan plan, a ne samo reakciju na rat u Ukrajini.

Iako je mnogo ruskih špijuna protjerano iz Europe, Kremlj pokušava ponovno infiltrirati kontinent obučenim profesionalcima, dok istodobno koristi kriminalne posrednike i nasumične napade. Šef jedne velike europske službe kaže da njihovi agenti sada prate Ruse koji izviđaju cestovne mostove, pretpostavljajući da ih namjeravaju minirati. Željeznice se intenzivno mapiraju, dok obavještajne agencije bilježe pokušaje ubacivanja obučenih "spavača".

Sabotažna kampanja je difuzna i teško ju je jasno interpretirati. Pojedini dužnosnici strahuju da bi pretjerano dramatične reakcije služile ruskim ciljevima – širenju straha i paralize. Ipak, neki počinju otvoreno govoriti.

NATO-ov admiral: Razmatramo snažnije odgovore

Predsjednik Vojnog odbora NATO-a admiral Giuseppe Cavo Dragone rekao je da savez razmatra snažnije odgovore, uključujući preventivne udare. Giles tvrdi da je ovo test europske odlučnosti: "Ako država sve otpiše kao hibridno ratovanje, Rusija će nastaviti."

Prijelomni trenutak u Poljskoj dogodio se prošlog mjeseca. Bomba postavljena na pruzi Varšava–Lublin trebala je izazvati iskliznuće vlaka i masovne žrtve. Strojovođa je u zadnji tren aktivirao kočnicu u nuždi. Poljske vlasti vjeruju da je operacijom upravljao ruski posrednik Mikhail Viktorovič Mirgorodski iz FSB-a, koji je agente plaćao kriptovalutama, regrutirajući ih preko Telegrama.

Takav "gig model" špijunskih operacija postao je nužnost nakon masovnih protjerivanja ruskih agenata. Posrednici, kriminalci i oportunisti postali su novi pješaci ruskog terora.

Ovaj model smanjuje preciznost i kontrolu. Mladić u istočnom Londonu osuđen je nakon što je policija na njegovu telefonu pronašla snimku vlastite paljevine – voditelj mu je savjetovao da "uči zanat" gledajući TV seriju Amerikanci. Ali omogućuje razmjer: putem aplikacija moguće je brzo doći do velikog broja potencijalnih izvršitelja.

Velik broj incidenata omogućava i uočavanje obrazaca. Napadi na imovinu političara u Ujedinjenom Kraljevstvu i Estoniji izvedeni su gotovo identično. "To su mali ubodi, ali dio iste hibridne kampanje za podjelu društva", kaže Konstantin von Notz iz njemačkog parlamentarnog odbora za nadzor službi. Pravno sivilo često ide Rusiji u prilog: finski sud nedavno je odbacio slučaj posade tankera povezanog s Rusijom koji je prekinuo pet podmorskih kabela.

Sovjetske taktike iz sedamdesetih

Stručnjaci upozoravaju da se sadašnji obrasci nadovezuju na taktike sovjetskih službi. Daniela Richterova iz King's Collegea kaže da su današnje mete gotovo iste kao one koje je 1970-ih birala čehoslovačka tajna policija.

Ruske službe, prema arhivima, u miru provode manje i prikrivene napade koji izgledaju kao nesreće, a u ratu aktiviraju saboterske agente za destruktivne akcije. Europa se danas, tvrdi, nalazi u "predratnoj" fazi. Uz to, napadi služe kao izviđanje – razvedka boyem – gdje se slabosti protivnika ispituju stalnim testiranjem, što se vidi u čestim dronovima iznad europskih luka i baza.

Rasprave o mogućem odgovoru tek su počele.

"Suzdržavanje nije dovoljno", poručio je talijanski ministar obrane Guido Crosetto. Na stolu su sankcije, kibernetički napadi i druge opcije, no mnoge članice NATO-a strahuju od koraka koji bi se mogao shvatiti kao eskalacija. "Europa se zaplela u vlastita pravila", kaže Giles.

"Mit je da ne možete nadmašiti Rusiju u eskalaciji. I mit je da Putin nikada ne deeskalira."