Livanjski divlji konji nakon sudara s Josipom Rimac u centru pozornosti

Livanjski divlji konji nakon sudara s Josipom Rimac u centru pozornosti

Foto: FAH

PODNO planine Cincar nedaleko Livna u Bosni i Hercegovini skoro pet deseljeća galopira veliko krdo od 400-tinjak divljih konja stapajući se u ambijent nepreglednih pašnjaka i šuma stvarajući tako jedinstven fenomen u ovome dijelu Europe.

Ti konji postali su ponovno divlji nakon što su 50-ih godina prošloga stoljeća vlasnici njihove pretke, koje su inače koristili za poljoprivrednu proizvodnju, u jednoj od ekonomskih i političkih migracija s ovih područja u potrazi za boljim životom na zapadu, pustili da slobodno žive u prirodi. Otada do danas ovi konji uglavnom se okupljaju na području Kruga, podno planine Cincar, a često prelaze preko Borove Glave, svojevrsnog graničnog područja između Livna i Kupresa, poznatog planinskog prijevoja po izvještajima o stanju na prometnicama u zimskom vremenu kada se zbog snijega i leda njime otežano prometuje.

U ljetnome vremenu konji često prelaze preko magistralne ceste jer se neposredno uz njih nalaze dvije velike lokve iz kojih se napajaju vode budući ovo područje nema rijeka i drugih izvora. Prigodom jednog takvog prijelaza preko ceste je i vozilo kninske gradonačelnice Josipe Rimac udarilo jednoga konja kojemu je pukla noga koja kod ovih životinja teško zarasta pa je morao biti usmrćen.

Ovaj je slučaj ponovno privukao pozornost na krdo divljih konja koje je u posljednjih pet godina zaštićeno, ali prepušteno jedino skrbi lokalnog Planinarsko- ekološkog društva Borova Glava iz Livna.

Stradavaju u prometu kada prelaze magistralu

"U ljetnome razdoblju ti konji često prelaze preko magistralnog puta Livno - Kupres. Odmah pored puta nalaze se velike lokve gdje idu na vodu. Oni se napiju vode, a uvijek prije večeri netko od članova naše udruge dođe kako bi ih pretjerali preko ceste kako ne bi stvarali probleme u odvijanju prometa. Međutim uvijek se može dogoditi incident. Najčešće se radi o manjoj skupini konja koji nisu sastavni dio velikog krda. Radi se o pojedincima, najčešće onima koji su izbačeni iz krda koji okolo sami lutaju zbog čega i nastaju problemi u prometu", rekao je Hini tajnik Planinarsko ekološkog društva Borova Glava Željko Krišto.

Ovo društvo nastoji riješiti problem, zaštititi ljude i životinje od ponavljanja izgreda tako što rade na novome pojilištu, velikoj lokvi koju bi izgradili duboko u unutrašnjosti podno planine Cincar. Ovaj projekt financija UN-ov program za razvoj (UNDP), a pomažu članovi Društva Borova Glava čiji su svi članovi volonteri. To udruženje zaduženo za skrb nad konjima nema nikoga službeno angažiranog.

Broj konja, koji su postali prava atrakcija jer ih velik broj ljudi dolazi vidjeti i fotografirati ih, dati im soli ili hrane, porastao je sa 167 od prije pet godina kada su zaštićeni, na čak 418 početkom srpnja ove godine kada su ih ponovno prebrojavali. Od toga broja je čak 65 ovogodišnje ždrebadi.

Toliki broj za sada ne predstavlja problem jer imaju oko 145 kilometara četvornih za ispašu i život, ali ako se nastavi trend porasta ove populacije, iz društva Borova Glava najavljuju da će morati zatražiti pomoć veterinara kako bi se napravila selekcija tako da broj konja bude primjeren i da ne bi stvarali problem.

Odkad su pod zaštitom spriječeno ubijanje

Na ovome području je i veliki broj ljudi koji imaju farme s kravama, ovcama i kozama. "U ispaši se tim ljudima ne stvaraju problemi, ali je problem s vodom jer nema izvora i rijeka", pojasnio je Krišto. Osim općine Livno koja sukladno ugovoru financira svoj dio, druge institucije vlasti - Hercegbosanska županija, Federacija BiH ili država do sada nisu izdvojile sredstva za ovu prvorazrednu atrakciju, dodaje.

Otkako su ovi konji zaštićeni 2010. nije zabilježen nijedan slučaj ubojstva iz vatrenog oružja i izlova divljih konja što se masovno radilo radi prodaje konjskog mesa. U zadnjih nekoliko godina zabilježeni su tek slučajevi u kojima su vukovi napadali krdo konja kao dio prirodne selekcije.

No, konji se, po riječima tajnika Krište, nikada ne kreću kao jedno veliko krdo.

Ima sedam osnovnih krda i u proljetnom i ljetnom dijelu se formira još jedno, privremeno osmo manje krdo koje isključivo nastane od muških pojedinaca koji žele prevlast u krdu pa ga napuste kada izgube i onda se oni okupe i zajedno lutaju", kaže Krišto.

Tako se po vođama i razlikuju ova krda, a oni su Čokoladni, Pirga, Zekan, Roker... "Oni nikada nisu u jednome krdu."

Na upit da to nadmetanje kod konja kada se mužjaci bore za prevlast donekle podsjeća na izbore kod ljudi, Krišto je uz smijeh uzvratio: "Kod konja su izbori svako proljeće, a kod nas ljudi su svake četiri godine."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara