Predstavljen prijedlog zakona o zaštiti "zviždača"

Ilustracija: Shutterstock

PRIJEDLOG zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zaštita zviždača), kojim bi se trebao regulirati njihov status i uspostaviti višestruka zaštita, budući da su često izolirani i sami prolaze kroz teškoće, predstavljen je danas u Kući ljudskih prava. Njime se želi odvratiti od osvetničkog ponašanja prema prijaviteljima i promijeniti ozračje straha te potaknuti društveno odgovorno ponašanje, promijeniti percepciju prijavljivača ("cinkeri"), suziti prostor za korupciju i pridonijeti izgradnji slobodnijeg i pravednijeg društva, istaknuo je autor prijedloga Dražen Gorjanski.

Tim se zakonskim prijedlogom, nastalim na temelju Ustava i Rezolucije parlamentarne skupštine Vijeća Europe 1729 iz 2010. nastoji regulirati zaštita i status zviždača, način prijavljivanja nepravilnosti, obveze zaprimatelja prijave, zaštitu od nasilne hospitalizacije i drugo, naglasio je.

Također se predlaže utvrđivanje prava prijavitelja na zdravstveno, mirovinska prava kao i braniteljima, pravo na 10 postotnu nagradu od otuđenog iznosa, prednost pri ponovnom zapošljavanju, zbrinjavanje obitelji u slučaju invalidnosti ili smrti prijavitelja. Nadalje, također predviđa rehabilitaciju prijavitelja, uspostavu pravobranitelja za prijavitelje kao i prekršajne i kaznene odredbe.

Gorjanski je iznio podatak da se o nepravilnostima u najvećoj mjeri doznaje na temelju prijava (zviždača) u 40 posto slučajeva, a policijskim istragama tek 1,3 posto. Kad jedan zviždač uspješno odradi posao za osobom "povuče" još 20 osoba koja će učiniti isto, a primjerice u zdravstvu na jedan uložen dolar, uštedama se vrati osam dolara.

Predlagatelji očekuju da bi se zakon mogao donijeti u roku od godine dana, a do 9. prosinca dana borbe protiv korupcije objediniti snage i jasno definirati ciljeve.

Novinarka Nataša Škaričić ustvrdila je kako nemamo razloga misliti da se društvo protiv korupcije bori na aktivan način dodavši kako podupire inicijativu, iako nije baš optimistična da će je vlast podržati. Korupcija je moralni, ekonomski i politički problem, a na lopovluk odlazi od tri do 17 posto javnih sredstava s time da je gornja granica vjerojatno i viša, kazala je.

Predsjednica udruge B.a.B.e. i predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka naglasila je kako je potrebno reagirati i prije nego sav "izvučen" novac nestane, a ne da se se onda stvari pokušavaju spasiti otpuštanjem čistačica.

O iskustvima u donošenju zakona o zaštiti uzbunjivača u BiH, donijetog u roku od 14 mjeseci nakon pokretanja inicijative, govorila je Narja Krvavac Perišin navodeći primjer zviždačice samohrane majke Višnje Marilović koja je bila izložena mobingu zbog ukazivanja na malverzacije u sarajevskoj dvorani Skenderija.

Skupu nije nazočio, iako je bio najavljen, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić koji je upravo u to vrijeme predavao kaznenu prijavu protiv bivšeg ministra Božidara Kalmete zbog prijetnji i neprijavljivanja kaznenih djela, bivšeg državnog tajnika Zdravka Livakovića, bivšeg člana Uprave HAC-a Milivoja Mikulića, bivšeg člana Uprave HAC-a Josipa Sapunara, bivšeg predsjednika Uprave HC-a i HAC-a Stjepka Bobana i drugih zbog, kako tvrdi, osnovane sumnje počinjenja kaznenog djela udruživanja u zločinačku organizaciju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara