STOP JEDENJU PRSTACA

Hrvatska instagramerica slikala se kako jede prstace

Hrvatska instagramerica slikala se kako jede prstace
Screenshot: Instagram, Index

HRVATSKA instagramerica Anamarija Raić objavila je na Instagramu fotografiju na kojoj su u prvom planu servirani prstaci, školjke čija je konzumacija i vađenje iz mora strogo zabranjena u Hrvatskoj. 

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

Kako je Index u velikoj temi pisao prije nešto više od dva tjedna, javna je tajna da je prstace unatoč zabranama i visokim kaznama, moguće jesti u brojnim elitnim ugostiteljskim objektima od Dubrovnika do Zagreba. Također je javna tajna da se još više prstaca pojede na privatnim večerama i eventima.

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na desk@index.hr ili u inbox na našim Facebook stranicama.

Upravo se o potonjem, sudeći prema fotografiji, radi u slučaju hrvatske Instagram influencerice Anamarije Raić. 

I to joj nije prva fotografija s prstacima. Prvi se put sa zabranjenim školjkama slikala početkom travnja. 

Tada tu fotografiju nismo objavili jer smo mislili da ne zna što radi, no ovih je dana objavila novu fotografiju s prstacima. 

Slikala se kod otoka Krknjaša i Drvenika, a na stolu ispred instagramerice nalazi se tanjur pun prstaca. 

Posljednjom fotografijom Anamarije Raić koju je objavila na svom Instagramu postalo je očito da joj je konzumiranje zabranjene školjke redovita praksa, pa smo željeli upozoriti nju i njoj slične kakvu štetu čine. 

O ovom problemu napisano je cijelo mnoštvo tekstova, a mi smo ga saželi u dvije temeljne teze:

1. Jedenjem prstaca čini se golema, trajna, laičkom oku često nevidljiva šteta

2. Njihova konzumacija nepotreban je, primitivan i barbarski snobizam

U tu svrhu pripremili smo i dvije infografike koje to jednostavno, a zorno ilustriraju.

Prstaci su zabranjeni iz vrlo dobrog razloga

Prije svega ponovimo još jednom zašto su prstaci zabranjeni.

Europski prstac (Lithophaga lithophaga) jedan je od najčešćih i najpoznatijih školjkaša u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran. U stijenama plitkih voda sjevernog Jadrana maksimalna gustoća kolonija u kojima žive kreće se oko 1.500 jedinki po četvornom metru. No prosjek je mnogo manji, a raste vrlo sporo, tako da mu je za dostizanje dužine od oko 5 cm potrebno negdje između 18 i 36 godina.

Naši stručnjaci procjenjuju da im je životni vijek između 54 i 80 godina, a maksimalna dužina između 8 i 12 cm. Uglavnom se poslužuju veliki, rijetko manji od 7 cm.

Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili mukoproteinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.

Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu - od alga do riba

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza, itd.

Naš stručnjak dr. sc. Ivan Cvitković, koji je s kolegama o prstacima objavio rad u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature, za Index je objasnio koliku će štetu moru učiniti par gostiju koji pojede dva tanjura prstaca. Na temelju njegovih informacija sastavili smo donju infografiku. Kao što možete vidjeti, šteta je golema, a traje desetljećima.

Najčešći izgovori za konzumaciju prstaca i odgovori na njih

U velikom smo tekstu pisali i o najčešćim izgovorima za konzumiranje prstaca. Te je izgovore kategorizirao i na njih odgovore dao Pero Ugarković, urednik stranice Podvodni.hr i suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo:

1. "Neće biti ništa od kilograma do dva koliko pojedem jednom u par mjeseci."

Zamislimo da si baš svaki Hrvat uz ovaj izgovor priušti dvije porcije prstaca godišnje. U godini dana imali bismo oko 4,000.000 x 0,5 m2 = 2,000.000 m2 uništene površine obala. Za 10 godina došli bismo do 20 milijuna četvornih metara! U međuvremenu se obala ni približno ne bi stizala oporaviti.

2. "Prstaci su iz Neuma, a tamo su dozvoljeni."

Zar je obala druge države manje vrijedna samo zato što njihovi zakonodavci nisu donijeli istu odluku kao naši? Uostalom, znamo da se prstaci u BiH švercaju iz Hrvatske koja ima znatno veću obalu.

3. "Nisam ja tukao prstace."

Još gore, isplatili ste iznos nekome tko je beskrupulozan, a gladan novca i time ga motivirali da nastavi s uništavanjem. Veći krivci su oni koji kupuju prstace nego oni koji ih tuku i od toga žive.

4. "Obala se betonira, kruzeri zagađuju, baca se plastika, a ti si mene uhvatio za prstace."

Klasično opravdavanje jednog velikog zla drugim velikim zlom.

5. "Prstac nije ugrožen, ima ga u svakoj stijeni."

Ugroženost ionako nije razlog zabrane. Pravi razlog je golema i trajna šteta koja se nanosi obalama, moru i morskim organizmima.

6. "Nisam uništio obalu nego sam izvadio kamen iz mora."

Uništavanje kamena je također uništavanje obale. Svaki kamen dio je ekosustava i pun je života, a njegovim uklanjanjem stradavaju još i organizmi koji žive pod njim. Činjenica je da se prstaci u vrlo maloj količini mogu izvaditi čak i bez uništavanja obale - uvijek postoje jedinke koje su prerasle rupu i koje je moguće izvaditi iz kamena - no pravno je nemoguće tako nešto regulirati. Zato su prstaci zabranjeni neovisno o načinu na koji su izvađeni.

7) "Volim prstace i baš me briga za obalu."

Oni koji će reći tako nešto vrlo su rijetki. To bi vjerojatno reklo puno više ljudi, međutim, većina radije racionalizira lošim argumentima jer u razgovorima s ljudima koji razumiju more ne žele ispasti primitivne budale.

Za manje novca mogu se jesti slično ukusne ili čak ukusnije školjke

Ugarković je prije nekoliko godina napravio istraživanje među roniocima i ribolovcima kojim je pokušao utvrditi zašto su prstaci toliko popularni. Zamolio ih je da mu u rasponu od 1 do 10 ocijene najukusnije školjke koje se mogu naći na Jadranu.

"Prije tri godine radio sam malo veću anketu, kako bih doznao koje morske školjkaše ljudi generalno najviše cijene. Pristupilo joj je 238 poznavatelja morskih delicija, najviše sportski ribolovci. Rezultate svojih istraživanja predstavio sam u člancima i na javnim predavanjima", objasnio je Ugarković.

Rezultate ankete možete vidjeti u donjoj infografici.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara