Merkel kaže da se svjetski poredak raspada. Nažalost, u pravu je

Merkel kaže da se svjetski poredak raspada. Nažalost, u pravu je
Foto: EPA / 123rf

SVJETSKI poredak "raspao se u milijun sićušnih komadića", konstatirala je njemačka kancelarka Angela Merkel u svom govoru na godišnjoj Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu (MSC) prošlog vikenda.

>> Merkel protiv Trumpove politike: Moramo se boriti za Europu

"Ne možemo ga samo razbiti. Moramo surađivati. Multilateralizam je možda kompliciran, ali bolji je nego samo ostati doma sam", zaključila je Merkel.

Ovo je, kako piše Time, bila svojevrsna potvrda predviđanja koje je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio još prije 12 godina, u svom govoru na istoj ovoj konferenciji: da će se zapadni sustav saveza - sa svojim "jednim gospodarom, jednim suverenom" u Washingtonu - na kraju "uništiti iznutra".

Naravno, trenutni "gospodar" zbog kojeg se globalni sustav, prema mišljenju Merkel i mnogih drugih, urušava je američki predsjednik Donald Trump. On nije bio u Münchenu, ali njegova sjena na određeni se način nadvila nad čitavim summitom. Od trgovinskog rata preko klimatskih promjena do nuklearnih sporazuma s Iranom i Rusijom i predanosti NATO-u, razmirice između Europe i Amerike sve su brojnije.

>> Je li Trump nepovratno uništio 70-godišnji savez Amerike i Europe?

Merkel nije krila svoje nezadovoljstvo što Trump donosi ove odluke, koje imaju dalekosežne posljedice za globalni poredak. bez konzultacija sa svojim najbližim saveznicima. Doduše, u eri Trumpa, pitanje je može li se uopće više govoriti o američkim saveznicima - Trump se ponaša kao da savezi ne postoje, samo oni koji služe američkim interesima i oni koji "iskorištavaju" SAD. A mnogi su primijetili da upravo prema savezničkim demokracijama nastupa daleko agresivnije nego prema neprijateljskim diktaturama, od Sjevene Koreje do Rusije.

>> Guardian: Zašto Trump želi uništiti EU

"Tko će pokupiti komadiće raspadajućeg svjetskog poretka?"

Kao što su organizatori MSF-a u svom izvještaju uočili, natjecanje u snazi razvija se između SAD-a, Rusije i Kine, a druge zemlje su nevoljke i nesposobne preuzeti ulogu "čuvara liberalnog poretka". A atmosfera na ovogodišnjem summitu mogla se opisati kao "pogrebna", piše Time. Dok su se dosad u Münchenu zapadni saveznici uglavnom dogovarali o zajedničkom odgovoru na sigurnosne izazove, ove godine summit je pokazao sve veći jaz između njih. 

"Ljudi ne pričaju jedan s drugim, ni jedan drugome, nego jedan kroz drugoga", zaključila je Ana Palacio, bivša španjolska ministrica vanjskih poslova koja posjećuje München zadnjih 20 godina. 

Posebno upečatljivi trenutak u govoru njemačke kancelarke bio je onaj kada se obrušila naTrumpove najavljene carine na uvoz njemačkih automobila. "Jesu li njemački automobili, uključujući one koji se proizvode u SAD-u, prijetnja? Šokirani smo", rekla je Merkel pred okupljenim političarima i diplomatima, uključujući i Trumpovu kćer Ivanku, misleći na izjavu Trumpove administracije da su njemački automobili prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a. "Gledajte, mi smo ponosni na svoje automobile i trebali bismo imati pravo na to. A ovi automobili se proizvode u SAD-u. Najveća tvornica BMW-a je u Južnoj Karolini, ne u Bavarskoj", poentirala je.

"Tko će pokupiti komadiće raspadajućeg svjetskog poretka? Mi. Svi mi, zajedno", poručila je Merkel u govoru koji je izazvao snažan pljesak sudionika konferencije.

A dok je Merkel izazvala oduševljenje prisutnih, govor američkog potpredsjednika Mikea Pencea odmah nakon nje došao je kao hladan tuš i podsjetnik koliko je trenutna Bijela kuća neprijateljski raspoložena prema Europi. 

Dijametralno suprotne poruke Pencea i Bidena

"Ne možemo osigurati obranu Zapada ako su naši saveznici sve ovisniji o Istoku", rekao je pomalo prijetećim tonom Pence, dodajući da "mnogi od njihovih NATO saveznika još uvijek moraju napraviti više". "Nećemo mirno stajati dok naši NATO saveznici kupuju oružje od naših protivnika", također je rekao, aludirajući na turski dogovor o kupnji ruskog protuzračnog sustava S-400, koji nije kompatibilan s NATO standardima naoružanja. Iako je Pence naglasio kako "Amerika prvo ne znači Amerika sama", sudeći po reakcijama, nije uvjerio uzvanike.

Međutim, posebno je eklatantan bio kontrast između Penceovog tona i poruka i onih njegovog prethodnika, Joea Bidena, koji je nastupio par sati kasnije. Bidenov govor bio je pun hvale za saveznike, suradnju i multilateralizam - koncept kojeg se tako groze Trump i njegov bivši glavni savjetnik u Bijeloj kući, šef kampanje i, po nekima, glavni populistički ideolog današnjice, Steve Bannon. 

"Amerika koju ja vidim ne želi okrenuti leđa svijetu ni svojim najbližim saveznicima. Amerika koju ja vidim cijeni slobodni tisak, demokraciju, vladavinu prava. Ona staje protiv agresije diktatora i siledžija", rekao je Biden i onda ohrabrio europske saveznike u svom stilu. "I obećavam vam, obećavam vam, kao što bi moja majka uvijek govorila, i ovo će proći. Mi ćemo se vratiti. Mi ćemo se vratiti. Nemojte uopće sumnjati u to", poručio je Biden, aludirajući na povratak "prave" Amerike, one koja ne okreće leđa slobodnom svijetu već ga vodi. I dok je Biden na ovo dobio energičan aplauz, Pence je na svoje "pozdrave od predsjednika Donalda Trumpa" dobio - gromoglasnu šutnju. 

Europski lideri su, kako piše Washington Post, u nedoumici kako se postaviti prema Trumpu jer ne znaju hoće li on biti predsjednik na jedan ili na dva mandata - i hoće li njegova "Amerika prvo" politika ostati kao njegova trajna baština ili će se ona druga Amerika saveza i suradnje zaista vratiti. U tom slučaju Europa će zaista morati, kako se izrazila Merkel, "uzeti vlastitu sudbinu u vlastite ruke". 

Je li Europa ovisna o ruskim energentima?

>> Što je Europa bez Angele Merkel?

No unatoč svojoj impresivnoj retorici o zajedničkom odgovoru Trumpu i drugim populistima koji potkopavaju globalni liberalni poredak, Merkel se baš i nije iskazala djelima. Francuski predsjednik Emannuel Macron, u kojeg su mnogi polagali nade da će obnoviti i revitalizirati europski projekt, i sam se nadao da će u tome imati prijeko potrebnu podršku Merkel. Njena je pomoć, međutim, upadljivo izostala. Merkel je bila zaokupljena vlastitim problemima, odnosno spašavanjem vlastite kancelarske pozicije pred sve jačim napadima s desnice u oporbi, ali i vlastitoj stranci. Na kraju ni to nije uspjela - nakon dramatičnih poraza na regionalnim izborima bila je praktički prisiljena obećati da će odstupiti na kraju svog trenutnog mandata. Macron se sada također mora boriti za vlastiti politički život pred valom često nasilnih prosvjeda tzv. Žutih prsluka, uslijed kojeg mu je podrška javnosti pala ispod 30%. 

U međuvremenu su tenzije počele rasti i između njih dvoje, i to zbog planiranog 10 milijardi dolara vrijednog plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se ruski plin trebao dopremati u zapadnu Europu, prvenstveno Njemačku, podvodnom rutom preko Baltičkog mora koja prigodno zaobilazi Ukrajinu. Merkel je na press konferenciji ovog mjeseca odgovorila na Trumpove i Macronove prozivke o sve većoj ovisnosti o ruskom plinu, tvrdeći da se ne radi o "ovisnosti", već o "diverzifikaciji" opskrbe jer će Njemačka "proširiti svoje plinske terminale ukapljenim plinom".

Amerikanci, naime, traže od Europe da umjesto ruskog kupuje njihov ukapljeni plin. "Ruski plin uvozili smo u vrijeme hladnoga rata, a SAD svoj ukapljeni plin proizvodi posljednjih nekoliko godina. Je li taj plin isplativ?", zapitala se Merkel, u očitom odgovoru Washingtonu.

>> Talijanski populisti dogovaraju suradnju sa Živim zidom

Zašto europskom projektu prijeti slom, gotovo da i ne treba posebno objašnjavati. Paneuropski savez euroskeptičnih populista - ili međunarodni savez nacionalista, kako vam je draže - mogao bi prema anketama dobiti 20% glasova na nadolazećim izborima za Europski parlament. Otegotna im je okolnost, i olakotna za njihove protivnike, to što se vjerojatno ipak neće uspjeti ujediniti. No populističke stranke već su na vlasti u 11 europskih zemalja, bilo kao glavni ili sporedni koalicijski partneri, a u najrazvijenijim europskim zemljama poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i Švedske su među tri najjače stranke. Zanimljivo je da i naše populističke perjanice, Živi zid na čelu s Ivanom Pernarom i Ivanom Sinčićem, dogovaraju koaliciju s talijanskim uzorima iz Pokreta pet zvijezda Luigia di Maija. 

Novo svjetsko bezvlašće s Trumpovim blagoslovom

>> Je li ovo godina u kojoj će desnica potpuno zavladati Europom?

Isto tako, ako ovi populisti zaista žele razbiti EU, u toj misiji očito nemaju vjernijeg saveznika od Trumpa. Od njegovog nacionalističkog govora u Varšavi 2017., preko njegovog upornog laganja da europski saveznici "duguju" SAD-u zbog NATO-a, do uvođenja carina, raskidanja sporazuma s Iranom i Rusijom koji su potpisale i europske zemlje i njegove opaske da je EU "neprijatelj po pitanju trgovine", Trump je svoje neprijateljstvo prema EU nedvosmisleno pokazao. Za Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, poznatog "suverenista" i protivnika "globalizma" Johna Boltona, EU je "vodeći izvor supstantivnih globalističkih politika", ali i prijetnja američkim interesima. Stoga se EU danas, kako piše Guardian, suočava s paralelnim političkim ofenzivama iz Washingtona i Moskve. 

Putinova Rusija već godinama radi sve što može kako bi raznim metodama "hibridnog ratovanja" potkopala liberalnu demokraciju na Zapadu i dovela na vlast prijateljski nastrojene političare. U SAD-u je to, kako vidimo, i uspjela. Dovoljno je podsjetiti da se, među ostalim, Trump lani našao u četiri oka s Putinom u Helsinkiju, nakon čega ga je po tko zna koji put branio i otvoreno dao do znanja da više vjeruje njemu nego svojim tajnim službama. Kasnije se nemušto ispravljao, tvrdeći da je njegova izjava da "ne vidi razloga zašto bi" se Putin miješao u američke izbore lapsus, ali trenutak je ostao zabilježen kamerama, kao najbolja potvrda da ništa više nije kao prije. Jer kad Putinu iz ruke jedu srpski ili mađarski predsjednik, to je jedno, ali kad to čini predsjednik SAD-a, to je nešto posve drugo.

A posljedice takve nove svjetske konstelacije moći vide se na sve strane. Mlake, impotentne ili otvoreno apologetske reakcije na saudijsko ubojstvo novinara Washington Posta Džamala Kašogija, kinesko sumnjivo uhićenje i ostavku šefa Interpola Menga Hongweija, ruski pokušaj likvidacije bivšeg špijuna Sergeja Skripalja usred Engleske, turske čistke disidenata pod izlikom antiterorizma, filipinsku kampanju izvansudskih likvidacija dilera droge i ovisnika, sve su to primjeri novog svjetskog otklizavanja u nered, međunarodno bezvlašće i siledžijsku autokraciju. Prema knjizi Strah renomiranog novinara koji je otkrio Watergate aferu, Boba Woodwarda, Trump je bio bijesan kad su razumniji članovi njegove administracije na njega vršili pritisak da protjera 60 ruskih diplomata u odmazdu za trovanje Skripalja bojnim otrovom u Salisburyju. A s odlaskom Jima Mattisa, Rexa Tillersona i Nikki Haley iz admistracije, među ostalima, pitanje je tko je ostao da urazumi Trumpa kad je potrebno.

Da, za brojne kritičare Amerike upravo je ona globalni siledžija, koja pod egidom svjetskog policajca nameće svoju volju drugima, bilo vojnim ili ekonomskim putem. No sada imamo svjetski poredak u kojem je SAD, čini se, potpuno odustao od održavanja međunarodnih normi i vođenja slobodnog svijeta. Budućnost će pokazati je li to novo stanje trajno. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara