STALNO se govori da ugljikohidrate treba izbjegavati, ali prema posljednjem istraživanju, oni bi mogli prevenirati demenciju.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju proveli su ispitivanje nad miševima. Oni koji su se hranili s manje proteina i više ugljikohidrata, bili su boljeg općeg stanja, a i mozak im je bolje funkcionirao po pitanju učenja i pamćenja. Sada su uvjereni da bi slične rezultate moglo pokazati i ispitivanje među ljudima.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Reports, a prvi put se pokazalo da prehrana bogata ugljikohidratima ima slične učinke za mozak kao i ograničavanje kalorija koje se dugo spominje kao tajna dugovječnosti.
“Trenutno ne postoji lijek za demenciju. Možemo je usporiti, ali ne i zaustaviti pa je ovo otkriće uzbudljivo”, izjavio je Devin Wahl koji je vodio ispitivanje.
“Iza nas je sto godina istraživanja koja veličaju prednosti ograničavanja kalorija kao najsnažnijeg alata za poboljšanje zdravlja mozga i pojavu neurodegenerativnih bolesti kod glodavaca. Međutim, ograničavanje unosa kalorija dugoročno nije održivo pa je ovaj rezultat obećavajući”, dodaje.
Prehrane s malo proteina, a više ugljikohidrata nisu novi hir. Dapače, mnoge kulture poput Japana i mediteranskih zemalja, dugo slijede takav tip prehrane.
“Tradicionalna prehrana u Okinawi uključuje oko devet posto proteina iz ribe, soje i povrća te malo govedine, a slična je onoj kakva se provodila u okviru istraživanja. Njihov glavni izvor ugljikohidrata je slatki krumpir”, rekao je autor istraživanja profesor David Le Couteur.
Znanstvenici su se istraživanjem fokusirali na hipokampus, dio mozga odgovoran za učenje i pamćenje koji prvi nastrada od neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest.
“Dijeta kojoj smo podvrgnuli miševe je djelovala na njihovo zdravlje i hipokampus. Nizom testova su procijenjene sposobnosti učenja i pamćenja, a primijetili smo poboljšanja kod mužjaka i ženki u mladoj i staroj dobi”, pojasnio je.
Iako se ovo istraživanje fokusiralo na starenje mozga, ali ne i na demenciju, dokazi pokazuju da postoji veza između životnog stila i te bolesti pa će Alzheimerovo društvo financirati studiju među 700 ljudi koji su izloženi riziku kako bi bolje razumjeli tu vezu.
“Prevencija je ključna. Znamo da jednostavne promjene, poput zdrave prehrane i redovitog vježbanja, mogu smanjiti rizik pa zašto ne bismo kekse zamijenili brzom šetnjom”, zaključio je liječnik koji se bavi proučavanjem Alzheimerove bolesti dr. James Pickett.