"Svatko od nas nosi u svom trbuhu sto puta više bakterija nego je zvijezda u svemiru!" Stanislav Duško Ehrich
PRATEĆI suvremenu literaturu, a i interes pojedinaca, dobije se dojam kako je važnost kvalitete ljudskog mikrobioma tek nedavno otkrivena.
Istina je kako je znanstveno potvrđena izravna povezanost personaliziranih mikrobiota i povećanja tjelesne mase te njen utjecaj na razvoj dijabetesa tipa II, Hashimoto sindroma, depresije, autoimunih oboljenja i drugog.
Upravo zahvaljujući razvoju znanosti ustanovilo se da je prirodna ljudska mikrobioma sastavljena od stotina vrsta mikroorganizama. Njihova funkcija je nesporna, a potvrđeno je i da međusobno svaka od vrsta utječe jedna na drugu. Stručnjaci kažu da "međusobno komuniciraju".
Uporno istraživanje mikroorganizama u probavnom sustavu donijelo je iznimna otkrića i ponudilo nadu u rješenje zdravstvenih problema od kojih boluje brojna populacija.
Tvrdnja "crijeva su naš drugi mozak“ postala je sveprisutna i sveprihvaćena u krugovima dijetetičara i nutricionista.
Ugledni časopis Nature objavio je istraživanje znanstvenika koji su uspjeli mapirati bakterijske prostorne strukture. Mnoge mikrobne zajednice, uključujući mikrobiom crijeva sisavaca, pokazuju zamršenu prostornu organizaciju na mikroskopskim mjerilima. Znanstvenici tvrde kako će razumijevanje ovih ponašanja biti ključno za racionalno poboljšanje nastalih mikrobioloških poremećaja.
Mikrobna biogeografija ili mapiranje bakterija probavnog sustava predviđa usporedbu uzoraka zdravih osoba s mikrobnom mapom oboljelih osoba i sve na tragu korisnih mijenjanja kultura točno u određenom dijelu probavnog sustava.
Svakodnevnim režimom prehrane zapravo utječemo i na našu mikrobiotu. Bilo da ponavljanjem loših prehrambenih navika uništavamo optimalnu mikrobiotu ili ih strpljivo regeneriramo blagotvornim nutrijentima koji ih uspješno revitaliziraju.
Ljeto i jesen su savršeno vrijeme da unosom sezonskih mediteranskih namirnica doprinesemo očuvanju dobre međusobne ravnoteže naših korisnih mikrobioma.
Što mi svaki dan možemo učiniti?
Potrebna je što više dobrih navika, a što manje onih loših kako bi mikrobiota bila u što boljoj kondiciji. To je posebno važno kada su djeca u razvoju jer tada se najsnažnije razvijaju naše bakterije u crijevima s kojima živimo u simbiozi.