Foto: Guliver image/Getty images
Prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj trebala bi u ovoj godini iznositi 3,0 posto, čime je MMF snizio travanjsku prognozu u kojoj je očekivao inflaciju od 3,2 posto. Prognoza inflacije za 2014. podignuta je pak s 2,3 na 2,5 posto.
Bilanca tekućeg računa plaćanja trebala bi u ovoj godini iskazati višak od 0,4 posto BDP-a, dok je u travnju MMF očekivao uravnoteženu bilancu. Za 2014. u MMF-u sada očekuju manjak od 0,7 posto BDP-a, naspram proljetos prognoziranom manjku od 0,5 posto BDP-a.
Osjetno je povišena procjena stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini, na 16,6 posto, s 15,2 posto prognoziranih u travnju. U idućoj bi godini stopa nezaposlenosti, po najnovijim MMF-ovim procjenama, trebala iznositi 16,1 posto, što je također osjetno više od u travnju prognoziranih 14,7 posto.
Ponavlja se scenarij iz 2008.?
Međunarodni monetarni fond smanjio je i prognozu globalnog ekonomskog rasta za 0,3 posto, odnosno predviđa rast BDP-a od 2,9 posto na globalnoj razini. Tijekom posljednjih 12 mjeseci svjetsko gospodarstvo stagnira, priopćio je MMF, a tijekom sljedeće godine očekuje se rast od 3,6 posto.
Aktivnosti u eurozoni trebale bi se ove godine smanjiti 0,4 posto, dok je u srpnju MMF očekivao pad od 0,3 posto. Procjenu rasta gospodarstva tog bloka za iduću godinu ostavio je nepromijenjenu na 1,0 posto.
Ipak, MMF napominje kako će blagi rast sljedeće godine uvelike ovisiti o situaciji u SAD-u, odnosno, kako napominju, ne uspije li SAD izglasati proračun na vrijeme i spriječiti dužničku krizu, svjetsko gospodarstvo pretrpjet će velik udarac.
Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde izjavila je da eventualni neuspjeh SAD u podizanju granice zaduživanja predstavlja mnogo ozbiljniju prijetnju globalnom gospodarstvu, u odnosu na trenutnu blokadu američke vlade.
Američko Ministarstvo financija je također upozorilo da bi eventualni bankrot SAD, do kojeg bi moglo doći ako granica dozvoljenog duga ne bude podignuta, mogao izazvati financijsku krizu kao što je bila ona iz 2008, a možda i goru.
Lagarde je navela da američka vlada treba dovesti svoje dugoročne financije u red, navodeći da je ključno da se dogovori novi limit zaduživanja.
Europska središnja banka, Francuska i Njemačka upozorile su ovih dana da bi zastoj u radu državne uprave u SAD-u i nemogućnost postizanja dogovora o podizanju limita zaduživanja mogao imati negativne posljedice u svijetu, što posebno vrijedi za oporavak gospodarstva eurozone.
Država na prisilnom odmoru
Zbog američkog spora oko proračuna nisu zatvorene samo biblioteke i muzeji: i ministarstva jedva da rade, a u Washingtonu i radnim danom sve izgleda pusto kao da je nedjelja.
Ukupno je pogođeno oko 800 tisuća državnih službenika, ali tek sićušan broj među njima i prosvjeduje zbog prisilnog odmora. To Europljani možda ne mogu shvatiti, ali mnogi ne prosvjeduju jer im se čini da će njihova situacija time biti još beznadnija.
Blokada vlade SAD-a ušla je u drugi tjedan, a rješenje problema još uvijek se ne nazire. Rok do kojeg američki Kongres treba odlučiti hoće li povećati zaduživanje zemlje istječe 17. listopada.
Glasnogovornik Zastupničkog doma John Boehner kazao je kako se gornja granica duga neće povećavati bez "ozbiljnog razgovora" o tome što prouzročuje dug. Posljednja velika rasprava oko granice duga dogodila se u kolovozu 2011. godine, a završena je nakon rasprave duge 11 sati. Tada su zastupnici bili pod pritiskom uzdrmanog tržišta i upozorenjima o ekonomskoj katastrofi. Slična rezolucija mogla bi se dogoditi i u ovom slučaju.
Događaji u SAD-u utjecali su i na europska tržišta. Europske dionice dosegle su najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca, a skliznule su i cijene dolara i nafte. Kina je pak pozvala SAD da naprave odlučne korake kako bi se izbjegla kriza i osigurale kineske investicije.