GOSPODARSKE crne brojke iz dana u dan preplavljuju Hrvatsku. Najnovija - 229 tisuća građana s 30. lipnja bilo je u blokadi. Istodobno pao je broj zaposlenih u industriji ali i potrošnja. Ima li nade za nas?
"Ako se ovako nastavi, to bi značilo kolaps"
"Ako bi se ove crne brojke ovako slagale do kraja ljeta ili ne daj Bože do kraja godine, onda bi to značilo kolaps", kaže nam ekonomski analitičar Žarko Primorac.
"Ako se radi o tome da će najesen pokrenuti ove velike energetske objekte, kao što je Plomin ili Ombla ili nešto treće, ja još uvijek nisam siguran zato jer je stupanj pripremljenosti projekata vrlo nizak", ističe Primorac.
Santini: Sve ukazuje da će rejting pasti
Još slikovitije nam je to objasnio ekonomski analitičar Guste Santini.
"Kada kupujete auto razmišljate tjedan dana, kad kupujete kuću, razmišljate mjesec dana, kada se udajete morate promijeniti deset dečki da vidite koja vam je prava investicija, ne ide to baš tako", kaže Santini.
Padu potrošnje, zaposlenih u industriji Santini dodaje i za njega ključnu brojku - pad produktivnosti rada za 2,7 posto. To nitko nije identificirao, a znači da se za toliko u prosjeku smanjila konkurentnost hrvatske države, objašnjava Santini i naglašava: nema nikakvih naznaka da se crne brojke neće nastaviti.
"Padne li nam rejting u devetom mjesecu, a sve pokazuje i ukazuje da će rejting pasti, drama je tu, ne treba je zvati i to je najgora priča u cijeloj priči", zaključuje Santini.
Zaposlenost će se vratiti tek za nekoliko godina
"Povećanja standarda građana možemo očekivati tek negdje 2014. godine, a da povratak zaposlenosti na onu razinu na kojoj je bila prije izbijanja kriza tek za nekoliko godina. Bolje brojke od ovih koje imamo sada možemo očekivati polovicom sljedeće godine", rekao je za Index Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe generale SB dodajući kako je do sada bio pesimističan, ali više nije. Šantićeva prognoza ima i jedan bitan uvjet, a to je da se situacija u međunarodnoj ekonomiji neće mijenjati prema lošijoj.
Naime, njegove procjene u listopadu prošle godine pokazale su se točnima, a mjesta nekom šoku ili iznenađenosti zapravo nema.
"Mi jednostavno plaćamo sada greške iz prošlosti. U vrijeme kada su bila 'zlatna vremena' nismo provodili strukturalnere forme niti smo se prilagođavali tržištu. To radimo sada. Prema tome ovakve brojke su normalne jer kada idete u bolne rezove kratkoročna i srednjoročna statistika mora biti loša", naglasio je Šantić.