"VLADA smanjuje radnička prava i to bez konzultacije sa socijalnim partnerima", kritizirali su Nezavisni hrvatski sindikati odluku da u ljetnoj stanci na javnu raspravu pošalje Prijedlog zakona o zaštiti na radu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava pak poručuju kako nema nikakvih manipulacija te da će biti vremena da sve strane iznesu svoje mišljenje.
"Jedino što Vlada pokazuje je autizam"
Zašto Vlada u ljetnoj stanci na javnu raspravu šalje nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu, te pravilnike o izradi procjene rizika i obavljanju poslova zaštite na radu i to bez konzultacije sa socijalnim partnerima, ako ne kako bi skresala prava radnika, smatra Sever.
"Vlada se i dalje ponaša po svom uobičajenom modelu - ne pita, ne zove, ne razgovara, ne dogovora se nego dekretima priprema odluke, mijenja zakone i propise i na taj način funkcionira. Jedino što pokazuje je autizam, potpunu odvojenost od društva", izjavio je Sever.
Šokčević: Duboko zadiranje u prava radnika
Da novi prijedlog Zakona duboko zadire u radnička prava slaže se i sindikalna predstavnica u Nacionalnom vijeću za zaštitu na radu Svjetlana Šokčević, nazvavši ga ruglom i manipulacijom.
"Prema ovom novom prijedlogu više ne bi bio prekršaj poslodavca ako traži od radnika da sudjeluje u sufinanciranju troškova zaštite o radu. Međunarodni standard je da je zabranjeno da zaštita na radu u bilo kojem dijelu financijski tereti radnika", pojašnjava Šokčević.
Je li ovo demokracija?
No, to nije sve. Prekršajem se neće smatrati ukoliko poslodavac ne osposobi radnika da radi sigurno ili traži od njega da radi u građevinama koje su opasne po sigurnost i zdravlje ili pak ugrožavaju njegov život. Osim toga, Vlada manipulira i činjenicom da to nije novi zakon te da je u primjeni već 15 godina. A sindikati uzvraćaju: ako je on još 2011.potpuno usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, čemu mijenjati zakonski tekst?
"Sve što je u njemu imalo vrijedno i u važećem Zakonu je zakonska razina prava sada se spušta na razinu prava o kojem će odlučivati jedna jedina fizička osoba, a to je ministar Mrsić. Zakon je prekrojen tako da je ostao na razini načela. Načela će riješiti zakonodavac, a onda će ministar Mrsić u pravilnike pisati što se njemu bude htjelo. To on naziva demokracijom", rekla je Šokčević.
A iz resornog ministarstva ne žele ništa komentirati dok je u tijeku javna rasprava. "Radnici i građani prijedlog Zakon mogu pronaći na internetu gdje će ga lakše proučiti i komentirati, a prava rasprava sa socijalnim partnerima počet će u rujnu", ističu. Prijedlog će se naći na dnevnom redu sjednice GSV-a kao i u Saboru što će dati dovoljno mogućnosti i sindikatima da iznesu svoje stavove.
Ministarstvo rada sindikatima odgovorilo otvorenim pismom
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na navode sindikalnih čelnika odgovorilo je otvorenim pismom. U pismu navode da se izradi novog Zakona o zaštiti na radu pristupilo tragom zaključka s 13. sjednice prošlog saziva Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. Također naglašavaju da je nacrt zakona koji je dan na javnu raspravu usuglašen s Europskom komisijom.
"Moramo se osvrnuti na odredbe zakona koje ste komentirali na konferenciji za medije. Članak 6. stavak 3. Zakona jasno navodi da troškove zaštite na radu snosi poslodavac te da za njezino provođenje ne smije teretiti osobe na radu.
Članak 37. Zakona stavak 3. Zakona navodi da osoba na radu ima pravo odbiti rad ako joj neposredno prijeti rizik za život i zdravlje zbog neprimijenjene zaštite na radu te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. Stavak 4. navodi da osoba koja zbog neprimjerene zaštite na radu napusti mjesto rada zbog takvog postupka ne smije trpjeti štetne posljedice.
Članak 22. Zakona navodi da je Poslodavac obvezan osigurati da mjesta rada u uporabi budu u svakom trenutku sigurna, održavana, za rad prilagođena i u ispravnom stanju sukladno propisima zaštite na radu. Dok će se posebne mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu, koje su vezane uz radnu opremu, osobnu zaštitnu opremu te mjesta rada, kao što je i do sada bio slučaj, propisati posebnim pravilnicima.
Članak 57. Zakona propisuje kaznu u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna onom poslodavcu koji osobi na radu koja nije osposobljena za rad na siguran način nije osigurao rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način. Na žalost članak 16. Zakona koji definira osposobljavanje za rad na siguran način zbog tehničke greške nije objavljen na web stranici", poručuju iz Ministarstva.