DO POČETKA školske godine ostalo je još malo više od tri tjedna, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja još nije ni počelo razrađivati planove za otvaranje i rad škola u izuzetno zahtjevnim okolnostima bez presedana.
Iskustva iz svijeta pokazuju da otvaranje škola uz relaksirane mjere lockdowna čak i u zemljama poznatim po uređenosti i pedantnosti, kao što je Njemačka, može vrlo brzo pokrenuti stvaranje novih žarišta covida-19. To pak znači da se može dogoditi da škole budu zatvorene vrlo brzo nakon što se otvore.
Kako će u Hrvatskoj točno izgledati otvaranje škola, za sada nije jasno ni čelnim ljudima u Ministarstvu, ni nastavnicima, ni roditeljima, ni učenicima.
MZO je danas tek objavio da je novi ministar prof. dr. sc. Radovan Fuchs donio Odluku o imenovanju članova Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021. Ona se sastoji od 23 člana, predstavnika Ministarstva, epidemiologa, obrazovnih agencija, CARNET-a, manjina, sindikata, ravnatelja, osnivača škola i fakulteta itd. Vodit će ju dr. sc. Ivana Pavić Šimetin.
Svoj prvi sastanak radna će skupina održati sljedeći tjedan, što znači da će cijeli sustav imati samo dva radna tjedna za sve potrebne dogovore, usuglašavanja i pripreme. Teško je vjerovati da to može biti dovoljno za tako zahtjevan zadatak.
Na ovakav razvoj situacije za Index se osvrnuo stručnjak za obrazovanje dr. sc. Boris Jokić, izvorni voditelj Cjelovite kurikularne reforme.
Drugi su već odavno počeli
Jokić smatra da naše obrazovne vlasti sada već ozbiljno kasne.
"Dok su ostale zemlje odavno počele precizno i pomno planirati moguće korake vezane uz učenike, odgojno-obrazovne radnike i roditelje, u Hrvatskoj se o mogućim izazovima i rješenjima i dalje govori isključivo načelno", kaže Jokić.
Ističe da ga dodatno zabrinjava opetovano spominjanje osnivanja različitih radnih skupina i birokratskih tijela, posebice jer su do početka škole ostala još samo tri tjedna, odnosno 15 radnih dana
"Istovremeno nadležno Ministarstvo nije ekipirano, a odgovori koji iz njega stižu nemaju dovoljnu razinu konkretnosti koja bi bila sidrište za nastavnike, odgajatelje, ravnatelje, ali i roditelje i učenike. Situacija je takva da nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti ishode, ali oni sustavi koji planiraju i predviđaju rizike imaju veću šansu na njih kvalitetno odgovoriti", dodaje.
Neke škole bit će potencijalne epidemiološke bombe
Smatra da je za sve najbolje da se nastava odvija na uobičajen način, no i da je već sada jasno da je potrebno imati rješenja za slučajeve da dođe do pojave izbijanja virusa u školama među učenicima i, što se zanemaruje, među učiteljima.
"I u slučaju da škola može ići 'normalno' potrebno je jasno odrediti protokole vezane uz boravak u školi, veličinu razreda, fizičko uređenje učionica, zaštitu učenika i odgojno-obrazovnih radnika. Sve navedeno treba posebno izraditi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja – dakle, posebno za dječje vrtiće, niže i više razrede osnovnih škola, umjetničke škole, gimnazije te posebice strukovno obrazovanje. Potom je potrebno jasno usmjeriti pažnju na određene vrste obrazovanja poput različitih strukovnih programa, npr. medicinskih, za čiju je izvedbu nužan praktičan dio nastave. Općenito se strukovno obrazovanje vrlo malo adresira u kontekstu pandemije. Jednako velik problem i potencijalna epidemiološka bomba su škole u Zagrebu koje su slijedom potresa premještene u postojeće odgojno-obrazovne ustanove. Tako će, primjerice, u zagrebačkom MIOC-u tijekom dana boraviti i do 2000 učenika i odgojno-obrazovnih radnika. Ministarstvo se često krije iza prosječnih brojeva, ali oni uglavnom zamagljuju složenost situacije u sustavu u kojem imate cijele škole s par učenika, ali i one s desecima razreda od po 30-ak", tumači Jokić.
Što s nadoknadom za prošlu godinu koju su obilježili štrajkovi i epidemija
Smatra da je jednako velik problem, o kojem se uopće ne govori, nadoknada usvajanja znanja i vještina koje učenici nisu usvojili prethodne školske godine, što zbog pandemije, što zbog štrajka. Naime, bilo je pritužbi da bi učenici ove godine trebali nastaviti učiti kemiju iako nisu usvojili periodički sustav elemenata. Na sličan način učenici medicinskih škola završili su razred ili čak školovanje a da nisu uspjeli odraditi svu praksu u domovima za starije ili u bolnicama.
"Ti su deficiti u znanju i vještinama golemi i sada je jedina prilika da se sa sustavne razine oni adresiraju. To zahtijeva intenzivan rad na odmjeravanju zaostataka i nacionalni pristup nadoknadi i promjeni ritma školske godine. Pitanje kvalitete odgoja i obrazovanja jednako je važno kao i ono epidemiološko", poručuje Jokić.
Kako će se urediti kombinirana nastava u slučaju izbijanja žarišta?
U slučaju izbijanja virusa škole će se morati prilagoditi kombiniranju učioničke i online nastave, a naš stručnjak smatra da su tu svima u obrazovnom sustavu osobito potrebne precizne upute i pomoć.
"Kako osigurati da se ritam usvajanja znanja i vještina ne izgubi kada se nastava prebaci u online okružje? Sama online rješenja zahtijevaju doradu prije svega kroz povećanje interakcije uživo između nastavnika i učenika te uspostavljanja strukture radnog dana. Također, u tom je slučaju potrebno adresirati i skupine učenika s poteškoćama i darovite koji su bili zanemareni prethodne školske godine. Osim toga, ideja da svi imaju informatičku opremu i brzi internet je velika zabluda, tako da je potrebno osigurati jednake uvjete učenicima, ali opet i učiteljima, kako ne bi došlo do povećanja društvenih razlika", napominje Jokić.
Nastavnici su već više puta izvlačili Ministarstvo
Smatra da se već previše puta do sada događalo da su odgojno-obrazovni radnici i roditelji svojim entuzijazmom i radom izvlačili Ministarstvo te da su stoga smjernice za rad najmanje što im se može i treba omogućiti.
"To opet izostaje. Hrvatska ishodovnim kurikulumima i sustavnim djelovanjem svih nas vezanih uz obrazovanje može sve navedeno učinkovito i primjereno adresirati, ali to nije moguće ako se 40 dana nakon imenovanja vlade nije uspostavilo Ministarstvo, ako su tri tjedna prije početka školske godine svi na godišnjim odmorima i ako se čeka osnivanje i početak rada još jednog radnog tijela. Ovako složeni problemi se tako ne rješavaju. Za hvatanje u koštac s njima potrebni su fleksibilnost, otvorenost, jasni kanali komunikacije i prije svega stručnost. Jako kasnimo, ali ako svi zajedno zapnemo, imamo šansu. Vrijeme je da oni koji su dobili povjerenje na izborima izađu iz plićaka i počnu ozbiljno raditi na stvarima koje su od ključne važnosti za svaku obitelj u Hrvatskoj", poručuje Jokić.