Tragedija propasti Varteksa je postala komična s dizajnericom iz Kaštela u Upravi

Foto: Pixsell/Vjeran Zganec Rogulja/Facebook

VARTEKS je opet na koljenima. Velika akcija spašavanja nekadašnjeg tekstilnog giganta, koja je počela 2018. dokapitalizacijom Nenada Bakića iznosom od 20 milijuna kuna i tadašnjeg predsjednika Uprave Zorana Košćeca iznosom od 4.5 milijuna kuna, vjerojatno je propala.

Danas među većim dioničarima nema ni Bakića ni Košćeca, a cijena dionice je pala ispod 0.2 eura. Operacija spašavanja Varteksa je krenula optimistično, velikim marketinškim zamahom i lobiranjem u poslovnim krugovima, da bi 2023. gubitak iznosio 4.4 milijuna eura. Samo dug prema bankama i drugim financijskim institucijama iznosi 7 milijuna eura.

Koliko je stanje loše, jasno je iz štrajka radnika zbog neisplate plaća za veljaču i ožujak, proizvodnje nema već duže vrijeme jer su radnici poslani na kolektivni godišnji, a jedina članica Uprave je najavila odlazak iz kompanije.

Nova članica Uprave nudila radnicima 50 eura da ne štrajkaju

Upravo je ta jedina članica dobar pokazatelj toga da u Varteksu nešto smrdi. Radi se o Jeleni Bošnjak, modnoj dizajnerici iz Kaštela, koja je prije preuzimanja čelne funkcije u Varteksu radila kao kolumnistica na lokalnom portalu.

Kvalifikacija za poziciju jedine članice Uprave Varteksa, osim pisanja kolumni o modi, jest školovanje za modu i dizajn na Institutu Callegari u Splitu. U Informacijskom sustavu visokih učilišta u Hrvatskoj se ne navodi taj institut, pa je jasno da se njegovim završavanjem ne stječe visokoškolska razina obrazovanja.

Nije dugo u Upravi Varteksa, tek od 1. ožujka ove godine. Ali definitivno će ostati u sjećanju nakon što je poslala dopis radnicima, kojih je sada manje od 700, u kojem je obećala da će biti nagrađeni s 50 eura (nije tipfeler) ako ne budu štrajkali.

Inovativno rješenje, ali teško je kupiti poslušnost ljudi koji dva mjeseca nisu dobili plaće obećanjem da će dobiti 50 eura ako se ne budu bunili zbog toga. Kompanija nema ni za plaće, zašto bi vjerovali da ima za "bonus za neštrajkanje"?

Kako je modna kolumnistica s proširenim tečajem ušla u Upravu Varteksa?

Ne treba krivnju za propast Varteksa tražiti u gospođi Bošnjak jer je došla na poziciju jedine članice Uprave tek kada je bilo jasno da je Varteks u ogromnim problemima. Prema tvrdnjama radnika, čak nije ni dolazila na posao u Varaždin, pa je vjerojatno bila neka vrsta člana Uprave koji vodi kompaniju sa 100 godina povijesti i 700 zaposlenih od kuće. Rad na daljinu, zadnji krik poslovne mode 21. stoljeća.

Nije baš jasno kako je došla do te pozicije, iako je za poslovni tjednik Lider dala izjavu početkom ožujka o svom poslovnom putu koji ju je doveo u Varteks.

"Od dugogodišnje prijateljice čula sam da se aktivno traži kandidat za Upravu društva, a ona me potaknula i da se javim. Situacija je izuzetno teška, a samim time i velik izazov s menadžerske strane. Imam puno iskustva u ovoj branši, kako kao dizajnerica tako i kao menadžerica. Kao kreatorica sam odrasla gledajući na Varteks kao uzor jer je najveći modni brend s ovih prostora. U meni se javila želja da pomognem Varteksu svojim znanjem i iskustvom te je moj angažman trenutno pro bono", izjavila je Bošnjak.

Nije jasno zašto je modna dizajnerica vodila Varteks

Mogla je to biti lijepa priča o poslovnom uspjehu. Ukazala joj se prilika dok je pila kavu s prijateljicom da postane (jedina) članica Uprave kompanije s nekoliko stotina radnika i stoljetnom tradicijom, osjetila je poziv da upotrebom dizajnerskog znanja stečenog na de facto srednjoškolskom institutu spasi kompaniju od propasti i još je sve to radila volonterski.

Samo što Varteks više nitko ne može spasiti, bar ne bez ulaganja od nekoliko desetaka ili stotina milijuna eura. Prihodi oštro padaju, s 19.7 milijuna eura 2021. na 13.6 milijuna eura 2023., a gubitak je narastao s 2.8 milijuna eura 2022. na 4.4 milijuna eura 2023.

Malo prije izbijanja štrajka podnijela je neopozivu ostavku. Nakon što je malo više od dva mjeseca snimala financijsko stanje u kompaniji, po svemu sudeći iz vlastitog doma, zaključila je da ni njeno golemo znanje iz financija, menadžmenta, upravljanja rizikom i poslovne strategije nije dovoljno da spasi Varteks.

"Zbog prevelikih obaveza oko modnih revija i svojih obaveza u Dalmaciji izjavljujem da ću odstupiti s dužnosti člana Uprave Varteksa te sam već zamolila Nadzorni odbor da mi nađe zamjenu. Iza sebe ostavljam mlade i perspektivne ljude. Vjerujem da će uspjeti", izjavila je Jelena Bošnjak za 24 sata.

Poziva se država da javnim novcem spasi privatnu kompaniju

Varteks je privatna kompanija, pa bi svi problemi vezani za njegovo poslovanje trebali biti nebitni u širem kontekstu, uključujući imenovanje Jelene Bošnjak u Upravu. Ali ovo je Hrvatska, socijalistički refleks u političarima i narodu je jak, pa se dogodilo nešto što nikoga ne treba iznenaditi.

Opet se priziva da država spašava posrnulu kompaniju, i to onu koja je u privatnom vlasništvu. Zapravo se država sama nudi privatnoj kompaniji da ju spasi. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je izjavio da se razmatra više mjera kojima država može pomoći Varteksu kao privatnoj tvrtki.

Još je i izrazio čuđenje što se Uprava te tvrtke već nije javila ministarstvima i pozvao ih da to učine. Ukratko, država sama poziva privatnu kompaniju da uzme javni novac. Kako država ne zarađuje ništa sama od sebe, nego joj prihodi dolaze od poreza, to znači da bi porezni obveznici Hrvatske, građani i kompanije, mogli spašavati privatnu kompaniju Varteks.

Ministarstvo gospodarstva razmatra mogućnost korištenja jednokratne novčane pomoći za poduzetnike koji se nalaze u poteškoćama, što navodno dopušta i EU. To spašavanje bi se moglo dobiti preko prijave, a moglo bi trajati dok kompanija ne stabilizira poslovanje te donese plan restrukturiranja, pojasnio je ministar, a s time je upoznao i sindikate.

Tvrdi se da je za propast privatne kompanije kriva država

Za propast privatne kompanije se zapravo već počelo kriviti državu. Portal eVaraždin je tako prenio optužbe koje je iznio Mario Lešina, predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Varaždin i vlasnik tvrtke Midal.

"Prije više od godinu dana sam upozoravao kako se pojavljuju prvi znakovi recesije u Njemačkoj te da će se ista preliti kod nas. Već su tri velike tvrtke u Varaždinu zatvorene, B.M.V., Hogl i Vis Konfekcija. To je sve posljedica toga što vlada nije donijela kompenzacijske mjere na vrijeme. Naime, rast plaća administrativnom uredbom ne smije biti veći od rasta produktivnosti, a ako jest, vlada mora donijeti kompenzacijske mjere. S obzirom na to da je minimalna plaća rasla 20 posto, što je znatno više od rasta produktivnosti, strukovna udruženja su predložila kompenzacijske mjere", izjavio je Lešina.

Na sastanku 27. siječnja koji je organiziralo Ministarstvo rada i socijalne skrbi su u HGK dobili informaciju kako su pregovori o mjerama u tijeku i da su i Ministarstvo rada i Ministarstvo financija suglasni te da se čeka Ministarstvo gospodarstva. To se ministarstvo nikada nije ni oglasilo ni očitovalo o predloženim mjerama, kaže Lešina.

Spas Varteksa indirektno će platiti svi građani Hrvatske

Prema već ustaljenoj praksi koja se usavršavala desetljećima, sada će početi ciklus međusobnih optuživanja radnika, čelnih ljudi kompanije, države, lokalnih vlasti, vlasnika i drugih. Stanje u kompaniji će se nadugo i naširoko analizirati na televiziji, većina gostiju u emisijama će biti političari, nova vlast će iskazivati odlučnost da popravi stanje na zadovoljstvo svih.

Svu tu šaradu, državno spašavanje privatne kompanije i pokušaje opravdavanja toga, platit će porezni obveznici. Građani i kompanije koji uredno plaćaju poreze će gledati kako se njima oduzeti novac koristi za spas još jedne kompanije koja je trebala propasti, uz nezaobilazno političko kadroviranje na čelnim funkcijama.

Regionalni osjećaji će se također aktivirati, pa će stanovnici Varaždinske županije s pravom tvrditi da bi nakon desetljeća državnih subvencija za spašavanje brodogradnje nešto javnih sredstava trebala dobiti i kompanija sa sjevera Hrvatske.

Hrvati su navikli sanirati pogrešne odluke loših direktora, menadžera, članova uprave i nadzornih odbora. Čak i kada se radi o saniranju gubitaka privatnih kompanija. Tradicije teško umiru, pa se tako može očekivati da će pronaći način i da porezni obveznici u Hrvatskoj spase Varteks. Bar do sljedećeg propadanja. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Pročitajte više