Gubimo milijarde za obnovu? EU pisala vladi. Ministrica: Nismo ni tražili dulji rok

Foto: Pixsell/Davorin Visnjic

EUROPSKA komisija odbila je Hrvatskoj produljiti rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti te je dodala da nema ni razmatranja produljenja roka od 18 mjeseci za iskorištavanje sredstava od dana kada nam je novac isplaćen, neslužbeno doznaje Jutarnji.

Dio od 5.1 milijarde kuna Hrvatska neće stići potrošiti

To znači da će Hrvatska dio od 5.1 milijarde kuna vraćati jer ih neće stići potrošiti do 17. lipnja, do kada je propisan rok. U dopisu se izričito kaže, prenosi Jutarnji, da već do sredine siječnja Hrvatska mora EK poslati akcijski plan korištenja sredstava iz Fonda, koji će sadržavati informacije o tome što je već isplaćeno, plan za isplate s rokovima i potencijalne mjere za otklanjanje nepredviđenih poteškoća.

Nadalje navode da je od podnesenih zahtjeva od 313 milijuna kuna za obnovu do danas isplaćeno svega 119 milijuna kuna, odnosno tek 2.3 posto sredstava od onih koja su nam na raspolaganju. EK traži i da Hrvatska što prije pošalje detaljne informacije o korištenju sredstava Fonda, sa svim potpisanim ugovorima, u brojkama i postocima.

A brojke do danas izgledaju tako da smo zaprimili 545 projekata vrijednosti čak 11.9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora u vrijednosti 8.4 milijarde kuna. Dakle, imamo ugovoreno i više projekata nego što možemo financirati iz Fonda, ali se sredstva ne isplaćuju, a jedino se to računa, piše Jutarnji.

Dosad ugovorene projekte Hrvatska će morati financirati iz drugih EU izvora

Europska komisija traži i da se pošalje odluka vlade o osnivanju posebnih odjela u okviru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji su uspostavljeni isključivo za rad na Fondu.

Posebne službe unutar Ministarstva oformljene su tek u prosincu prošle godine, godinu dana od dobivanja sredstava. Podsjećaju i da su sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za hitne operacije nakon šteta, dok se za ostale projekte mogu koristiti sredstva drugih fondova.

Premijer Andrej Plenković 27. prosinca rekao je da se nada da će Komisija uvažiti hrvatsku argumentaciju za produljenje roka. Čini se da od toga ipak neće biti ništa, a to znači da ćemo dosad ugovorene projekte morati financirati iz drugih EU izvora, što pak znači manje novca za razvojne projekte.

Ministrica kulture: Nismo ni tražili produljenje roka

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek tvrdi da Hrvatska nije ni tražila produljenje roka. Kaže da će se obnova jednim dijelom sigurno financirati iz Fonda, a onda će se nastaviti financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

"Radi se o netočnim navodima, meritum pisma je bio potvrditi ono o čemu se razgovaralo na sastanku, a razgovaralo se o provedbi projekata koji se financiraju iz Fonda, kao i o načinu izvještavanja. U pismu piše follow-up našeg tehničkog sastanka koji smo održali sa službama EK tijekom prosinca i na kojem smo se dogovorili oko dinamike daljnjeg rada. Cilj pisma bio je potvrditi ono što se dogovaralo na sastanku", rekla je Obuljen Koržinek.

"Dogovaralo se o provedbi projekata koji se financiraju iz projekata Fonda solidarnosti, o organizacijskoj strukturi i o načinu izvještavanja. U pismu se posebno ističe da se po metodologiji koja je izrađena u Ministarstvu kulture i medija pripreme izvještaji i za sve ostale koji provode Fond solidarnosti", dodala je.

"Ono što se prenijelo kao odbijenicu, govori se o rokovima u kojima se mora potrošiti novac"

Ono što piše u pismu, a što se prenijelo kao navodnu odbijenicu, govori se o rokovima u kojima se moraju potrošiti sredstva iz Fonda solidarnosti, što jako dobro znamo jer je to propisano regulativom. Dakle, rok za trošiti sredstva iz Fonda solidarnosti je 18 mjeseci", kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nakon medijskih navoda o izgubljenim milijardama iz Fonda solidarnosti za obnovu.

"Za zagrebački potres namijenjena je 5.1 milijarda kuna, a dobili smo 1.1 milijardu ugovora te ugovorili više od 8 milijardi ugovora", rekla je Obuljen Koržinek. "Mi nismo tražili produljenje roka, niti se u ovome trenutku o tome razmišlja", napominje. Rekla je i što je dosad ugovoreno.

"Kad gledate od onoga što smo ugovorili, prvi zahtjevi za naknadu sredstava su oni s najmanjim iznosom i to su one najnužnije mjere koje su se poduzimale nakon potresa", pojasnila je ministrica.

"Planiranu dinamiku usporila je progresivna šteta"

"Planiranu dinamiku usporila je progresivna šteta koja je nastala u trenutku petrinjskog potresa", rekla je ministrica te dodaje da su se preklopila dva potresa.

"Radi se o tehničkim sastancima koji služe za praćenje dinamike obnove. U ovom trenutku bilo bi neozbiljno govoriti što će se realizirati. Preko osam milijardi kuna vrijednih projekata je ugovoreno", naglasila je ministrica i rekla da ne treba licitirati.

"U nekim projektima sigurno će doći do kašnjenja, u prvom redu zbog javne nabave. Došlo je do rasta cijena na globalnom tržištu, ali u ovom trenu tema potrošnje sredstava, posebno na ovakav senzacionalistički način, ne bi trebala biti na stolu", naglasila je ministrica.

Pročitajte više