IZRAEL i Amerika, opće je poznato, vjerni su saveznici. Izrael je daleko najvažniji saveznik kojeg SAD ima na Bliskom istoku, vjerojatno najkonfliktnijoj i najnestabilnijoj regiji na svijetu.
SAD već desetljećima osigurava Izraelu milijarde dolara vojne, ekonomske i tehnološke pomoći, kao i beskompromisnu diplomatsku podršku. Razloga za to je više: od raširene podrške Izraelu među američkim glasačima, pogotovo evangeličkim kršćanima koji tu državu vide kao dio Božjeg plana, preko snažnog utjecaja proizraelskog lobija predvođenog Američko-izraelskim odborom za javna pitanja, milijunske židovske manjine u SAD-u sve do ideološke povezanosti s Izraelom kao gotovo jedinom liberalnom demokracijom u toj regiji.
Praktički nema spornih točaka između tih zemalja - ili barem nije bilo dok se između njih nije ispriječio kamen smutnje u obliku polovnih i temeljito prerađenih aviona F-16 koje Hrvatska namjerava kupiti od Izraela.
>> Iz aviona se vidjelo da je kupnja izraelskih F-16 teški promašaj
Netanyahu nije podnosio Obamu, ali s Trumpom je procvjetala ljubav
No treba napomenuti da su bliski odnosi između Washingtona i Tel Aviva, odnosno Jeruzalema, donekle zahladili za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame. On i izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu do kraja Obaminog mandata otvoreno se nisu podnosili. Tom su konfliktu prije svega kumovale razmirice oko pristupa Iranu, odnosno izraelsko protivljenje nuklearnom sporazumu s Iranom, ali i duboke ideološke razlike između lijevo-liberalnog Obame i žestoko konzervativnog Netanyahua.
No kada je Obamu u Bijeloj kući zamijenio Donald Trump, između SAD i Izraela ponovno je procvjetala ljubav. Trump se i u kampanji predstavljao kao izrazito proizraelski kandidat, suprotnost Obami koji je Netanyahuu predbacivao kršenje ljudskih prava Palestinaca, nastavak izgradnje izraelskih naselja na okupiranoj zemlji i sabotiranje mirovnih pregovora, a Izraelu, čini se, nije smetalo to što je Trump s druge strane itekako podilazio ekstremnim desničarima i antisemitima.
Trump je ispunio svoje predizborno obećanje da će preseliti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem i tako konkretno potvrditi da priznaje taj grad kao "vječnu i nedjeljivu" prijestolnicu Izraela, na čemu vlasti te zemlje inzistiraju. To je izazvalo bijes i ogorčenje Palestine, ali i ozbiljno nezadovoljstvo velikog dijela međunarodne zajednice. Oni žešći, poput Turske, Irana i Hamasa, govorili su o otvaranju "vrata pakla" i "proglašenju rata protiv milijardu i pol muslimana". Oni umjereniji, poput Njemačke i Francuske, upozoravali su na potkopavanje šansi za postizanje rješenja s dvije države.
>> ANALIZA Je li Trump današnjim potezom zaista otvorio "vrata pakla" na Bliskom istoku?
Na glasanju na Općoj skupštini UN-a o rezoluciji kojom se osuđuje američko priznanje Jeruzalema kao izraelske prijestolnice, u prosincu prošle godine, SAD je praktički ostao sam protiv svijeta. 125 zemalja članica glasalo je za rezoluciju koja od predsjednika SAD-a Donalda Trumpa traži da povuče svoju odluku, dok je protiv rezolucije glasalo samo 9 zemalja, uključujući mikrodržave kao što su Marshallovi otoci, Nauru i Palau. Suzdržane su, doduše, bile 32 zemlje koje se nisu htjele zamjeriti ni jednoj ni drugoj strani. Među njima je, podsjetimo, bila i Hrvatska.
>> SAD je ostao sam protiv svijeta i oštro zaprijetio UN-u. Hrvatska se sakrila ispod stola. Zašto?
Veleposlanstvo prebacio u Jeruzalem, SAD povukao iz sporazuma s Iranom
Netanyahu je, naravno, bio oduševljen i nazvao to povijesnim danom. Trump je sličnu frazu o "velikom danu za Izrael" iskoristio prilikom otvaranja američkog veleposlanstva u Jeruzalemu ove godine dok su na granici Izraela i Pojasa Gaze bjesnili prosvjedi na kojima su izraelske snage pobile desetke Palestinaca, od kojih su se neki pokušali nasilno probiti preko granice.
Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley je to, međutim, opisala kao "suzdržanu reakciju" Izraela. SAD je u više navrata blokirao i zahtjeve za neovisnu istragu UN-ovih tijela o sukobu, ili bolje rečeno pokolju u Gazi.
Zatim je američki predsjednik otišao još dalje i, nakon što je to dugo najavljivao, jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom kojim se ta zemlja obvezala zaustaviti svoj program razvoja nuklearnog naoružanja, u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija. Reakcija je opet bila - oduševljenje Izraela te nezadovoljstvo i bijes ostatka svijeta.
>> ANALIZA Trump je povukao potez koji će imati teške posljedice. Osjetit će ih i Hrvatska
A onda su došli na red američki avioni F-16 koje je izraelska vojska, nakon što ih je koristila tridesetak godina, prodala Hrvatskoj - ili ih barem pokušala prodati. Kako se sada pokazalo, Amerikanci na to ne gledaju nimalo blagonaklono.
Trump ne oprašta ako misli da ga netko želi "oderati"
Američko veleposlanstvo u Jeruzalemu, podrška izraelskoj obrani granice uz primjenu ubojite sile i odustajanje od nuklearnog sporazuma s Iranom su jedno, ali za trgovca kao što je Trump, zarada je ipak nešto posve drugo. A Izrael je na teži način morao shvatiti lekciju da Trump nikome ne oprašta ako zaključi da ga želi preveslati - ako mu želi, primjerice, ugrabiti posao s avionima vrijedan stotine milijuna dolara, i to, da stvar bude gora, s američkim avionima.
Tu očito nije pomogao ni posjet američkog ministra obrane Jamesa Mattisa. Dok je u Zagrebu hvalio Hrvatsku kao saveznicu NATO-a i naše "strateško partnerstvo", prema pisanju američkog portala Axios i izraelskim izvorima na koje se poziva, upravo je Mattis blokirao cijeli posao. Tako je barem ministar vanjskih poslova Mike Pompeo uvjeravao Netanyahua.
Na kraju smo od američkog veleposlanika saznali da "Izraelci moraju prihvatiti naše tehničke zahtjeve i kada se to učini, možemo krenuti dalje i prodaja zrakoplova bit će odobrena". Koji su to tehnički zahtjevi? Po svemu sudeći, da se iz aviona F-16 izvadi dodatna elektronička oprema koju su Izraelci ugradili i da se vrate, koliko je to nakon 30 godina moguće, u prvobitno stanje. Naime, ovo je uvjet da Lockheed Martin, kao originalni proizvođač i intelektualni vlasnik F-16, odobri dozvolu za zahvat produljenja njihovog životnog vijeka i garanciju za to. A bez toga ne samo da nema garancije nego avioni ne mogu biti ni kompatibilni s NATO-om jer Izrael nije članica NATO-a.
Pitanje je hoće li na kraju od cijelog posla biti išta. I bolje da je tako
No osim što je pitanje je li sve uopće više izvedivo, ne zna se ni bi li to Izraelcima bilo isplativo s obzirom na to da bi sami morali platiti troškove temeljitih prepravaka na ostarjelim i izraubanim avionima. Stoga je i konačna kupoprodaja izraelskih aviona Hrvatskoj sve samo ne izvjesna.
Zašto se američka administracija s Trumpom na čelu tako žestoko usprotivila ovom poslu - pogotovo s obzirom na to da se, u usporedbi s američkom prodajom oružja Saudijcima i drugima, radi o prilično skromnom iznosu? Jedan dio odgovora zasigurno leži u tome što je, kako je vojni analitičar Igor Tabak objasnio za Index, ovo prvi put da jedna zemlja pokušava prodati polovne i drastično modificirane avione druge zemlje trećoj. Pogotovo kada ta prerada ne zadovoljava specifikacije vojnog saveza kojoj druga i treća zemlja pripadaju i kada je i ta druga zemlja nudila iste avione na prodaju - ali nove, ne polovne i prerađene.
No drugi dio odgovora vjerojatno leži u tome da je Trumpovo glavno političko načelo "Amerika prva" (America First), a glavni strah kojim raspaljuje svoju biračku bazu onaj od toga da svijet želi - i uspijeva - "oderati" Ameriku, a da mu Amerika to naivno dopušta. Kao odani saveznik Izraela, spreman je zbog njega i zaratiti - ali preko toga da ga Izrael pokušava "oderati" i ukrasti mu kupca ispred nosa, očito ne može prijeći.
I tako je maloj i uglavnom marginalnoj Hrvatskoj uspjelo posvađati ova dva nepokolebljiva saveznika. Ne bismo zbog toga trebali biti sretni, ali po svemu sudeći, trebali bismo biti zahvalni SAD-u ako nas, makar iz vlastitog interesa, izvuče iz ovog po mnogo čemu rizičnog, štetnog i preskupog deala - čiji ukupni trošak bi mogao daleko premašiti onaj koji nam je vlada iznijela.