Reprezentativni sindikati u zdravstvu nastavljaju pripremati sindikalne akcije budući da nisu zadovoljni predloženim koeficijentima za taj sektor, pri čemu Hrvatski liječnički sindikat (HLS) poručuje da će se u iduća dva tjedna detaljno očitovati o nacrtu uredbe.
"Pripreme za sindikalne akcije se nastavljaju kako bi sve bilo spremno za njihov početak kada procijenimo da je njihovo pokretanje nužno i da je za to došlo vrijeme", poručuju iz HLS-a nakon što im je jučer i službeno predstavljen nacrt uredbe o koeficijentima za plaće javnih službenika.
Na upit čime konkretno nisu zadovoljni, iz HLS-a nisu odgovorili jer im "treba vremena da izračunaju porast koeficijenata u postocima". No, u predviđenom roku od dva tjedna sve će svoje primjedbe detaljno napisati, te ističu da su "počeli s pripremama sindikalnih akcija".
Nisu zadovoljni ni u Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi, a predsjednik sindikata Stjepan Topolnjak upozorava na izostanak posebnih koeficijenata za magistre radiološke tehnologije, laboratorijske dijagnostike, radne terapije, fizioterapije i primaljstva. Tim zaposlenicima i dalje će se isplaćivati plaća kao prvostupnicima jer u Saboru nisu izglasane izmjene zakona o njihovim djelatnostima, a na što se čeka već osam godina.
Prvostupnicama sestrinstva raste koeficijent s 1,20 na 1,93
Što se tiče medicinskih sestara, magistre sestrinstva dobivaju koeficijent 2,45, a prvostupnicama raste s 1,20 na 1,93. U sindikatu kažu da je to porast od 7 do 9 posto, u odnosu na plaću isplaćenu za prosinac.
Prvostupnice dobivaju veći koeficijent, ali im se istodobno ukidaju dodaci, poput onih za rad na intenzivnoj njezi, za odgovornost, uvjete rada. U sindikatu upozoravaju da razlika u koeficijentima između prvostupnice i sestre sa srednjom stručnom spremom iznosi svega 7 posto.
Ističu i svega petpostotnu razliku u koeficijentima između NKV radnika (električara, keramičara) i tih radnika sa srednjom stručnom spremom.
Rastu koeficijenti zaposlenima s najnižim primanjima
Topolnjak je pak zadovoljan time što su podignuti koeficijenti zaposlenima s najnižim primanjima, tako da više neće morati primati korekciju do minimalne bruto plaće. "Koliki će biti koeficijent ekonomistima i pravnicima u zdravstvu još se ne zna jer treba tek dešifrirati kategorije savjetnik 1 i 2", kaže Topolnjak.
Nezadovoljan je i novim ograničenjima u pregovaranju za građanske kolektivne ugovore jer se više neće moći pregovarati o uvjetima rada i odgovornosti, budući da su te kategorije ušle u koeficijente.
Ministar zdravstva Vili Beroš nedavno je izjavio da je u 2023. Vlada donijela uredbu kojom je trošak za plaće u zdravstvu povećan za 226 milijuna eura, te da su plaće podignute za oko 62 posto zdravstvenih radnika.
"Ove će se godine svim kategorijama radnika u zdravstvu dodatno podignuti plaća, što prema sadašnjim preliminarnim proračunima iznosi 230 milijuna eura na godišnjoj razini", najavio je Beroš.