Milan Martić se ne osjeća krivim po proširenoj optužnici

BIVŠI vođa pobunjenih hrvatskih Srba Milan Martić izjasnio se u Haagu kako se ne osjeća krivim po proširenoj optužnici koja ga tereti za etničko čišćenje okupiranih dijelova Hrvatske i dijelova BiH.

´Ne osjećam se krivim´, ponavljao je Martić dok mu je kineski sudac Liu Daqun čitao svaku od 19 novih točaka optužnice koje ga terete za progon, istrebljenje, ubojstva, napade na civile, zatočenja, mučenje, okrutnosti, deportacije i prisilno premještanje, razaranja i pljačku počinjene na području Hrvatske i BiH u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

Na kraju je dodao kako se ´nada da će to njegovi branitelji i on uspjeti dokazati´.

Martić je prvotno bio optužen samo za raketiranje Zagreba u svibnju 1995. godine. Haško tužiteljstvo u prosincu prošle godine proširilo je optužnicu koja ga sada tereti, kao i bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, za sudjelovanje u zajedničkom zločinačkom pothvatu od 1991. do 1995. s ciljem prisilnog uklanjanja većeg dijela hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno jedne trećine teritorija Republike Hrvatske, te velikih dijelova Republike Bosne i Hercegovine a radi njihova pripajanja ´velikoj Srbiji´.

Optužnica, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja, Martića optužuje za djela koja su počinile njegove snage, zajedno sa snagama JNA te onima iz Srbije.

Optužnica navodi da je osobno sudjelovao u vojnim akcijama i kasnijim zločinima tih snaga.

Tereti ga se za istrebljenje ili ubojstva više stotina hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila, uključujući žene i starije osobe, u Dubici, Cerovljanima, Baćinu, Saborskom, Poljanku, Lipovači i okolnim zaseocima, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj u Hrvatskoj, te u Prnjavoru u Bosni i Hercegovini.

Haški tužitelji smatraju ga odgovornim i za dugotrajno zatvaranje i zatočenje, u nehumanim uvjetima, te zlostavljanje više stotina civila u zatočeničkim logorima u Hrvatskoj i izvan nje, uključujući zatvoreničke logore koji su se nalazili u Kninu i Titovoj Korenici u Hrvatskoj te u Bosanskom Novom i Prnjavoru u Bosni i Hercegovini.

U proširenoj optužnici okrivljuje ga se i za restriktivne i diskriminirajuće mjere protiv civilnog stanovništva, uključivši deportaciju ili prisilno premeštanje desetina tisuća hrvatskih i drugih nesrpskih civila te razaranja imovine, kulturnih, povijesnih i vjerskih objekata.