"KOD DOHOTKA od samostalne djelatnosti ne isplaćuje se plaća već se dohodak ili gubitak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, a porez se utvrđuje na temelju godišnje porezne prijave. Nije riječ o isplati primitaka niti ostvarivanju tih primitaka od određenog isplatitelja", stoji u današnjem obrazloženju Ministarstva financija Ivana Šukera u kojem su se očitovali na napise kako je Zakon o kriznom nametu nedorečen te da bi mogao "pasti" na Ustavnom sudu.
Za najbogatije ne može
Naime, u Zakonu nigdje nije definirano plaćanje poreza na dohodak samostalne djelatnosti kojima se bavi oko 100.000 Hrvata, a među kojima su i neki koji vrlo dobro zarađuju poput odvjetnika, javnih bilježnika, privatnih liječnika ili stomatologa. Ministarstvo financija danas je objasnilo kako to ne bi bilo po zakonu.
"Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke primjenjuje se na primitke isplaćene do 31. prosinca 2010. godine, što znači da porezni obveznici za ukupno ostvareni dohodak u 2010. godini imaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave u 2011. godini dakle u trenutku kada prestaje važenje i prestaje primjena Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke", stoji u posebnom priopćenju ministarstva Ivana Šukera.
Tko sve može
Prema tom zakonu, podsjeća ministarstvo, namet plaćaju oni koji primaju primitke od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) prema Zakonu o porezu na dohodak, kao i oni koji imaju primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak. Tu su i mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak te primitke koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti