"HRVATSKI građani, ne nadajte se nižim kamatama u narednih pet godina, koliko god Jadranka Kosor ili neki budući premijer pritiskao bankare", poručuju tzv. nezavisni ekonomski analitičari, često zaposlenici banaka koje je zbog toga teško nazvati nezainteresiranom stranom.
Jedan od najviđenijih u medijskom prostoru, Zdeslav Šantić iz Splitske banke, tvrdi da postoji cijeli niz zapreka za zadnji premijerkin pokušaj snižavanja kamata. "Razumijem da ljudi žele niže kamate, kućanstva su u krizi, ali to jednostavno nije moguće. Još pet godina nećemo se vratiti na razinu 2006. i 2007. jer nas je tada pratio splet sretnih okolnosti: kamate su i na globalnim financijskim tržištima bile niske, a premije rizika u Hrvatskoj nerealno male", komentira za Index Šantić.
Ono što bi, nastavlja, trebalo veseliti tisuće Hrvata koje su banke kamatama stjerale u financijski ćorsokak, jest - stabilan domaći bankarski sustav?! Koliko god se radilo o ekonomskom meta - jeziku, koji za prosječnu obitelj znači malo ili ništa dok se krpa "od prvog do prvog", ekonomist Splitske banke uvjerava u suprotno.
"Jako je važno da nam je bankarski sustav jedan od najotpornijih u Europi, bar znamo da se neće dogoditi da se proračunskim novcem saniraju propale banke, kao što se, recimo, dogodilo u Irskoj. To strahovito puno košta", dodaje Šantić.
"Smiješno je što Kosor na sva zvona najavljuje sastanak s bankarima"
Osim sindikata, koji poslovično staju na stranu građana, gdje se na banke lijepe epiteti "gulikoža" i "krvopija", među političkim takmacima teško je naći one koji su za dodatno oporezivanje.
HNS-ov ekonomski strateg Dragan Kovačević za Index kaže da se premijerka ne bi smjela miješati u tržišnu utakmicu, a još mu je smješnije što javno, kao da je riječ o Big Brotheru, najavljuje susrete s bankarima. "Kad se želi razgovarati s bankama to se ne radi na sva zvona, jer onda znamo da je riječ o populističkoj politici. Zaboravljamo da banke na raznim naknadama zarađuju gotovo koliko i na kamatama, pa valjda postoji zakonski okvir koji može regulirati zaradu od tih naknada", uvjerava Kovačević.
Harač ove vrste valjda je na svojoj koži osjetio svaki hrvatski građanin koji posluje s domaćim bankama: tzv. naknade od 50, 100 ili čak 200 kuna šalju se za kašnjenje kreditne rate od samo desetak dana i za mnoge su financijska omča oko vrata. Zašto ih se zakonom ne svede na razumnu mjeru, Kosor ne govori. Premijerka je zato najavila novu rundu pregovora s bankarima, no sudeći prema ofenzivi iz financijskog sektora, gdje se pozivaju i na loše mađarske primjere i na globalnu i na nacionalnu krizu - bit će to opet pucanj u prazno.