RUSKA ofenziva skoro je potpuno zamrla. Teške borbe vode se još jedino u Bahmutu i Avdiivki. Jevgenij Prigožin, osnivač i vlasnik plaćeničke skupine Wagner, po tko zna koji put objavio je zauzimanje Bahmuta, da bi par dana potom ustvrdio kako se žestoke borbe nastavljaju.
Ruski generali sad više ne razmišljaju o ofenzivi, nego kako se obraniti od Ukrajinaca
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da je stanje u Bahmutu vrlo teško te da ga neće braniti po svaku cijenu. Do sada je najveći, vjerojatno i jedini razlog nastavka obrane Bahmuta bilo navlačenje desetaka tisuća ruskih vojnika na tu malu točku bojišta te nanošenje višestruko većih gubitaka u odnosu na ukrajinske.
Ako su se gubici obiju strana izjednačili, onda obrana grada nema smisla. Tim prije jer ruski generali više ne razmišljaju o nastavku ofenzive, već intenzivno rade planove kako se obraniti od ukrajinske.
Iako je bitka za Avdiivku jednako krvava kao i za Bahmut, o njoj se puno manje priča. Ukrajinci tvrde da su Rusi prošlog tjedna na tom bojištu izgubili četiri tisuće vojnika. Ovo je treća velika bitka za to mjesto koje je nekad imalo tek nešto više od 30 tisuća stanovnika.
Avdiivka je za Ruse važniji cilj od Bahmuta
Prva bitka bila je još 2014. godine, a druga 2017. Ni onda ni tada ruske snage nisu uspjele okupirati grad, iako se nalazi deset kilometara daleko od grada Donjecka koji je pod ruskom okupacijom još od 2014. godine. Između Donjecka i Avdiivke nalazi se zračna luka koja je zbog toga neupotrebljiva. Zbog svega toga je Avdiivka za Ruse važniji cilj od Bahmuta.
Pripreme za veliku ukrajinsku proljetnu ofenzivu u punom su jeku, a prve su bitke započele u sferama informacija i dezinformacija. To potvrđuju i navodni dokumenti Pentagona koji su dospjeli u javnost. Navodni zato što priča sve više nalikuje na slavnu britansku operaciju zavaravanja Nijemaca netom prije iskrcavanja na Siciliju. Operation Mincemeat toliko je slavna da je o njoj snimljen istoimeni film.
Sporna američka procjena gubitaka obiju strana
Američki dokumenti zapravo ne donose puno toga što već nije poznato u javnosti. Tako tvrde da ukrajinska vojska za ofenzivu ne priprema osam (kako tvrdi tamošnje ministarstvo obrane) Гвардії наступу (gardijskih jurišnih) brigada, već 12.
Od toga će devet uvježbati i opremiti Sjedinjene Države i NATO države. Po objavljenim dokumentima, šest brigada je već spremno za borbena djelovanja, dok će preostale tri biti spremne do kraja ovog mjeseca.
Američke procjene gubitaka obiju strana nerealno su male. Po njima, u prvih 370 dana rata Rusi su izgubili najviše 43.5 tisuća vojnika, a Ukrajinci 17.5 tisuća. Procjena ruskih gubitaka je puno preniska, no procjena ukrajinskih gubitaka je nerealno mala.
Ukrajinci, doduše neslužbeno, priznaju da imaju više od 100 tisuća nastradalih vojnika. Kao da je netko greškom ukupne (mrtvi, ranjeni, zarobljeni i nestali) gubitke na mjesečnoj razini upisao kao gubitke prvih 370 dana.
Isti dokumenti tvrde da za opremanje spomenutih 12 brigada treba 250 tenkova i 350 borbenih vozila, što nije nikakva tajna. Problem je što po sadašnjim planovima Ukrajina neće dobiti 250 zapadnih tenkova ne do kraja ove godine, nego najvjerojatnije nikad (osim ako ih sama ne kupi).
Problem s tenkovima
Od prvotno obećanih 321, trenutno je sigurno da Ukrajina neće dobiti niti tri puta manje suvremenih zapadnih tenkova. Pritom će 31 američki Abrams doći tek krajem ove godine. Bez Abramsa Ukrajina će dobiti 80 Leoparda 2 i Challengera 2, tako da će najveći dio tenkova kojima će biti opremljene ukrajinske brigade biti sovjetski T-64, T-72 i pokoji T-80.
Tome treba pridodati i stotinjak odavno zastarjelih Leoparda 1. Njemačka, Nizozemska, Danska i Belgija obećale su Ukrajini isporučiti najmanje 100, a možda čak 237 tih tenkova. Pentagonovi ukrajinski dokumenti koji su procurili u javnost otkrili su da će ukrajinska 47. oklopno-mehanizirana brigada biti opremljena s 28 slovenskih tenkova M55S1 i 90 M2 Bradleya, što je podatak koji je odavno poznat.
Tenkovi M55S1 su još devedesetih godina prošlog stoljeća modernizirani T-55. Na sreću Ukrajinaca, zbog sve bržeg raspada ruske vojske s druge strane će ih dočekati sve manji broj T-90 i T-80, a sve veći broj T-62 i T-54/55.
Zapadni tenkovi očito neće biti odlučujuće oružje, ali nešto drugo bi moglo biti
Očigledno da zapadni tenkovi neće biti odlučujuće oružje uspjeha ukrajinske proljetne ofenzive. No to bi mogli biti sustavi za borbu protiv bespilotnih letjelica koje trenutno dominiraju ukrajinskim nebom. Obje strane intenzivno koriste izvidničke i borbene (kamikaza) dronove kojima nadziru neprijateljske položaje i kretanje.
Onemogućavanje djelovanja ruskih izvidničkih dronova Ukrajincima bi znatno povećalo šanse za uspjeh ofenzive jer ruski zapovjednici ne bi imali jasnu sliku bojišta.
U zadnjem američkom paketu vojne pomoći vrijednom 2.6 milijardi dolara navode se dva zanimljiva sustava. Jedan je topnički, a drugi raketni. Tako će ukrajinska vojska uskoro dobiti devet samovoznih topničkih sustava namijenjenih obaranju dronova.
Raketni sustavi za obaranje dronova
Pentagon nije objavio točno kojih, iako se zna da je riječ o M-LIDS sustavima tvrtke Leonardo. Sustav se sastoji od topa XM914 kalibra 30 mm i velikog broja aktivnih i pasivnih sustava za otkrivanje dronova. Sve je postavljeno na lako terensko vozilo.
Još zanimljivija je najavljena isporuka deset raketnih sustava za obaranje dronova. Najvjerojatnije se radi o sustavu Vampire tvrtke L3Harris Technologies. Osnova mu je laserski navođeni projektili promjera 70 mm. Cijeli je sustav još u fazi razvoja pa će ukrajinski vojnici biti prvi koji će ga isprobati u borbi.