Izbori bi se, po prijedlogu HNS/PGS-a, održavali svake treće nedjelje u svibnju, svake četiri godine.
Izabrani dužnosnici ne bi mogli obavljati ni jednu drugu dužnost u vlasti.
Za čelna mjesta u lokalnoj vlasti mogli bi se na izborima natjecati i nezavisni kandidati, koji bi za kandidaturu morali dobiti određen broj potpisa građana, ovisno o veličini grada ili općine.
Izbori bi se provodili u dva kruga. U prvom krugu pobjeda bi se ostvarivala potporom većine birača izašlih na izbore, a u drugom krugu pobijedio bi kandidat koji je dobio najviše glasova.
Prijedlogom Zakona o jedinicama lokalne samouprave Kluba HNS/PGS-a predviđa se da se umjesto gradskih poglavarstava ustroje uredi gradonačelnika, te da se uz neposredan izbor gradonačelnika na izborima biraju i njihovi pomoćnici.
Predstavničko tijelo u županiji, gradu ili općini moglo bi pokrenuti postupak opoziva čelne osobe (župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika) na temelju prijedlog trećine članova tog tijela, a odluku o opozivu donosila bi tročetvrtinska većina predstavničkog tijela.
Vlada bi, zatim, raspisala referendum, a ako bi građani izabrali istu osobu koja je bila razriješena, predstavničko tijelo bi se raspustilo.
Klub IDS-a, pak, predlaže da se izmjenama Zakona o izboru članova lokalnih predstavničkih tijela onemogući članovima županijskih skupština te gradskih i općinskih vijeća obavljanje dužnosti u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
IDS-ovka Doroteja Pešić Bukovac upozorila je na slučaj u Gradskom vijeću Pule, u kojemu 'sjedi' vijećnik koji je djelatnik konzulata u New Delhiju, i koji tek jednom godišnje dolazi na sjednice vijeća.
Vlada je odbila oba prijedloga, uz obrazloženje da će uskoro predložiti svoj zakonski prijedlog kojim će u cijelosti urediti postupak lokalnih izbora i funkcioniranje lokalnih vlasti.
(Hina) xtr ymć