NAJAVLJENU suradnju Srbije, Hrvatske i Slovenije i zajednički nastup na trećim tržištima za Blic su komentirali srpski ekonomski analitičari i poduzetnici. Gotovo svi su vijest dočekali s odobravanjem.
"Kada ste mala zemlja, logično je da se udružujete da biste bili veći. Problem je što bi za nas bilo zanimljivo tržište Sjeverne Afrike, ali su tamo sada nemiri pa se moramo orijentirati na SAD i Rusiju, koje nisu u Europskoj uniji, jer je to već uređeno tržište i već je utvrđeno tko što i koliko može izvoziti", rekao je ekonomist Miroslav Zdravković.
Predsjednik Gospodarske komore Miloš Bugarin ističe da ovaj sporazum odražava zajedničke stavove poduzetnika Srbije, Slovenije i Hrvatske.
"Mnogo veće šanse imamo kroz povezivanje i nastupe na trećim tržištima gdje imamo sporazume o slobodnoj trgovini. To je tržište Europske unije, zemalja CEFTA-e, Ruske Federacije, Turske. Mogli bismo da zajednički nastupati u sektoru prehrambene industrije, prometu, građevini, građevinskom materijala, trgovine, turizma i usluga.
Slično misli i Aleksandar Stevanović, suradnik Centra za slobodno tržište i demokraciju, koji ipak ističe važnost suradnje u vojnoj industriji.
"Srpska industrija ima svoje probleme koje najprije mora sama riješiti"
I sami poduzetnici su spremni na suradnju i smatraju da bismo imali što ponuditi zajedničkim nastupom na tržištu. Toplica Spasojević, vlasnik ITM grupe, kaže da mogućnost za tako nešto svakako postoji s obzirom na to da smo već bili jedna zemlja. Međutim, istaknuo je, srpska industrija ima probleme koje najprije mora riješiti sama.
Predstavnici građevinske industrije nisu baš optimistični vezano uz najavljenu suradnju. Generalni direktor Energoprojekta Vladimir Milovanović, kaže da Srbija u tom sektoru ima veće potencijale od Slovenije i Hrvatske.
"Nemam dovoljno informacija o građevinskim potencijalima Slovenije i Hrvatske koji bi se mogli pridodati građevinskom potencijalu Srbije koji u kojem trenutno nema posla", rekao je.
"Još moramo vidjeti radi li se o konkretnim idejama ili samo izjavama za javnost"
Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije rekao je da je povećanje izvoza značajno za sve tri zemlje, posebice za Hrvatsku i Srbiju.
"Pitanje je gdje bi zajednički nastup imao najveće izglede. Na tržištima Europske unije, gdje sve tri zemlje najviše izvoze, moglo bi se možda povezati bolje poznavanje tržišta slovenskih izvoznika s nižim troškovima pojedinih proizvoda drugih dviju zemalja. Nije izvjesno, međutim, tko bi to financirao, s obzirom na to da su mogućnosti kreditiranja i investiranja u svim ovim ekonomijama ograničene. Ako se misli na zemlje u razvoju, tu bi možda mogle postojati određene koristi kada je riječ o građevinarstvu i vojnoj industriji - poslovima koji su bili razvijeni u ondašnjoj Jugoslaviji. Moramo vidjeti postoje li neke konkretne ideje ili se radi samo o izjavama za javnost. Obnavljanje suradnje je popularno i valja očekivati, kao što je bilo i kada je dogovarana suradnja u željezničkom prometu, da i druge bivše jugoslovenske zemlje izraze želju da se pridruže.