Ministarstvo pravosuđa je u kolovozu 1999. objavilo izvješće po kojem je do tada na hrvatskim sudovima bilo 40 slučajeva ubojstava, dva slučaja silovanja, 12 razbojstava, 29 slučajeva teškog tjelesnog ozljeđivanja, šest otmica i jedan slučaj ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
U Izvješću Ministarstva pravosuđa izneseni su i podaci da je do kraja ožujka 1998. pred županijskim sudovima u Karlovcu, Sisku, Zadru i Šibeniku bilo ukupno 2.670 predmeta vezanih uz kaznena djela počinjena na područjima zahvaćenim "Olujom", da je u "Oluji" i nakon nje smrtno stradalo 911 vojnih i civilnih osoba, te da se vodilo više od 5.000 sudskih postupaka vezanih uz kaznena djela počinjena tijekom i nakon "Oluje".
Ukupno je, po podacima MUP-a, bilo prijavljeno 5.705 kaznenih djela i 4.215 počinitelja, od čega je riješen 2.981 slučaj.
Prema podacima Državnog odvjetništva RH za kaznena djela počinjena tijekom i nakon akcije "Oluja" prijavljeno je 4.625 osoba od kojih je 2.567 nepoznato. Optužene su 3.792 osobe, a protiv 3.558 su donijete presude.
Ti su podaci, na zahtjev predsjednika Republike Stjepana Mesića, prikupljeni od županijskih državnih odvjetništava u Gospiću, Karlovcu, Sisku, Zadru i Splitu, a Državno ih je odvjetništvo predalo Mesiću početkom srpnja prošle godine. Iz tih se podataka ne može iščitati vrsta kaznenih djela, pa tako i broj ubojstava.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) u svojim izvješćima iz travnja 1999. i srpnja 2000. navodi, pak, da je na područjima zahvaćenim "Olujom", tijekom i sto dana nakon akcije, ubijeno 677 civila srpske nacionalnosti. Također se tvrdi da je od 1996. do 1999. na tom području ubijeno još 26 osoba.
U izviješćima HHO navodi kako je na području zahvaćenom "Olujom" uništeno, zapaljeno ili minirano najmanje 22.000 kuća, te da je zabilježeno 2.163 slučajeva "terorizma i nasilja".