Kazao je da će zakon biti donesen u jednom čitanju zbog rokova za usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije, te da zbog toga Ministarstvo provodi prethodnu javnu raspravu radi poboljšanja zakona.
Napomenuo je da rasprava o zakonu traje godinu i pol dana, te da je posljednjih dana intenzivirana, što je već rezultiralo izmjenom radnog nacrta zakona. Najavio je da će posljednja verzija nacrta od ponedjeljka biti dostupna na web stranici Ministarstva.
"Izmjene radne verzije Zakona nisu demisija Vlade pred oštrim kritikama, već je to u skladu s nastojanjima Ministarstva da se donose što bolji zakon utemeljen na europskim vrijednostima i standardima", rekao je Vujić.
Kazao je da je uvažen prijedlog da za naknadu štete ne odgovara glavni urednik, već kao i do sada nakladnik, da informaciju tijela državne vlasti mogu uskratiti samo u slučaju državne i vojne tajne, a ne i poslovne ili službene tajne, te da se za uskraćivanje informacije propiše prekršajna kazna. Objasnio je da će to pitanje podrobnije biti regulirano i posebnim zakonom o pravu na informaciju.
Među najvažnijim novostima u zakonu o medijima Vujić ističe odredbe o transparentnosti vlasništva, rada i djelovanja medija, poboljšanju statusa novinara i distribucija medija.
Napomenuo je da su u novi radni nacrt zakona ugrađene i primjedbe stručnjaka OESS-a koji su, kako tvrdi, osobito pohvalili dio zakona koji regulira javnost vlasništva.
Osobita pozornost posvećena je objavi ispravaka kako bi se što prije došlo do istine i izbjegle parnice za naknadu nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda, takozvane duševne boli, kazao je Vujić. Objasnio je da zakon, naime, više ne sadrži odredbe o naknadi štete, već će se to rješavati po općim propisima odnosno Zakonu o obveznim odnosima.
Uz napomenu kako treba voditi računa da kritički stavovi proističu i iz različitih interesa, Vujić je rekao da se ne može složiti sa stajalištima da je novi medijski zakon povratak u "crni mrak Balkana" i da se temelji na staljinističkim idejama. Tvrdi da to upravo demantira demokratski način donošenja zakona.
Ministar kulture ne slaže se ni s kritičarima koji domaću javnost nisu izvijestili o svojim stavovima koje su iznosili u inozemstvu i međunarodnim institucijama. Kao primjer naveo je njemu neprihvatljiv zahtjev o dekriminalizaciji klevete u tranzicijskim zemljama koji je prikazan kao stav međunarodnih institucija, a ustvari je, tvrdi Vujić, rezultat neformalnog sastanka u Vijeću Europe na kojom su sudjelovali i sada najžešći kritičari medijskog zakonodavstva i Kaznenog zakona u Hrvatskoj.
"Kleveta je nesporno kazneno djelo i prema europskim se zakonodavstvima ona kažnjava, čak i zatvorom", kazao je Vujić, dodavši da je to preventivno upozorenje da je laž kažnjiva.
"Oni koji se zalažu za dekriminalizaciju približavaju se razmišljanju da je svejedno hoće li se pisati laži ili istina, a za demokraciju je važno da mediji razotkrivaju laž i razlikujući istinu od laži", zaključio je Vujić.
(Hina) ggrb/ta so