ŽALBENO vijeće Haškog suda (ICTY) olakšalo je obranu Ivice Marijačića i Markice Rebića od optužbi za nepoštivanje suda, utvrdivši da zaštićeni svjedok sa suđenje Tihomiru Blaškiću, čije su ime i iskaz objavili u "Hrvatskom listu" 2004., nije zadovoljavao osnovni uvjet iz sudskog naloga od 6. lipnja 1997. prema kojem se zaštita odnosila samo na "svjedoke koji su stanovnici bivše Jugoslavije", objavljeno je u utorak na predraspravnoj konferenciji uoči početka suđenja Marijačiću i Rebiću..
Žalbeno vijeće, u svojoj je odluci od 16. siječnja, također ukinulo sve zaštitne mjere koje su se odnosile na iskaz zaštićenog svjedoka - nizozemskog časnika UNPROFOR-a Johannesa van Kuijka sa zatvorene sjednice suđenje Tihomiru Blaškiću 16. prosinca 1997., kako bi se o tim materijalima moglo svjedočiti na otvorenoj sjednici i u javnosti.
Predraspravna sjednica je prekinuta na četvrt sata kako bi se branitelji upoznali s odlukom Žalbenog vijeća koju su primili tek jutros.
Predsjedavajući sudac O-Gon Kwon kazao je kako vijeće želi da suđenje bude dovršeno u dva raspravna dana, u utorak i srijedu, kako je i predviđeno ranijim nalogom.
Branitelji najavili rušenje optužnice
Branitelji glavnog urednika Hrvatskog lista Ivice Marijačića i suradnika lista, umirovljenog generala Markice Rebića, izjavili su uoči današnjeg početka suđenja pred Haškim sudom (ICTY) kako očekuju da će srušiti optužnicu za nepoštivanje suda i ishoditi oslobađajuće presude.
"U sudskom postupku ćemo dokazati da Ivica Marijačić nije svjesno kršio pravila Tribunala i ometao provođenje pravde. Ova optužnica ne može opstati i jedino što se može očekivati je oslobađajuća presuda", izjavio je Marijačićev odvjetnik Marin Ivanović, dodajući kako presudu očekuje "vrlo brzo".
Marijačić i Rebić optuženi su u travnju 2005. za nepoštivanje suda zbog objave imena i iskaza zaštićenog haškog svjedoka sa suđenja Tihomiru Blaškiću, u "Hrvatskom listu" krajem 2004.
Krešimir Krsnik, branitelj umirovljenog generala Rebića, najavio je kako će na predraspravnoj konferenciji, zakazanoj uoči početka suđenja, pokrenuti određena statusna pitanja i tražiti odgodu glavne rasprave, no da će ako dođe do suđenja dokazati neutemeljenost optužnice.
"Mi ćemo i u ovom slučaju dokazati da se Tužiteljstvu ne može vjerovati. Oni tvrde da je Rebić bio dio tima Blaškićeve obrane i da je kao takav imao obvezu neobjavljivanja", izjavio je Krsnik.
"Ako Tužiteljstvo i nakon predraspravne konferencije bude željelo izvesti svjedoke, a uvjereni smo da neće, onda ćemo dokazati da njihova optužnica nema smisla, dodao je.
Za suđenje koje se odvija pred raspravnim vijećem kojim predsjedava koresjki sudac O-Gon Kwan, rasporedom ICTY-a predviđena su tri radna dana.
Tužitelj David Akerson u svom je predraspravnom podnesku najavio izvođenje tri svjedoka i više materijalnih dokaza, uključujući i transkript razgovora iz ureda predsjednika RH, navodeći kako će dokazati da su Marijačić i Rebić "svjesno i hotimice ometali provođenje pravde".
Dok branitelji smatraju da ne postoji nalog suda koji su optuženi prekršili, Akerson tvrdi da su prekršena tri važeća sudska naloga - prvi iz svibnja 1997., kojim je ICTY reagirao na objavu iskaza zaštićenog svjedoka u "Večernjem listu" i "Vjesniku" 9. svibnja te godine, zatim usmeni nalog o zatvorenoj sjednici na suđenju Blaškiću i treći nalog iz 2000. kojim je ICTY tražio prekid objavljivanja iskaza zaštićenog svjedoka u "Slobodnoj Dalmaciji" i "Globusu".
Rebića se tereti da ga je prvi nalog obvezivao kao suradnika u Blaškićevoj obrani, a Marijačića treći nalog kao dopisnika "Slobodne Dalmacije" koja ga je i objavila, dok su drugim nalogom navodno vezani obojica jer na svakoj stranici iskaza koji su objavili stoji da potječe sa zatvorene sjednice.
Na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom, 14. lipnja 2005. Marijačić i Rebić su se izjasnili da se ne osjećaju krivima. Za kazneno djelo nepoštivanje suda predviđena je kazna do sedam godina zatvora ili novčana kazna do 100.000 eura.
Haški sud do sada je izrekao dvije presude zbog nepoštivanja suda, kosovskom Albancu Beqe Beqaju zbog zastrašivanja svjedoka i Kosti Bulatoviću, svjedoku obrane Slobodana Miloševića koji je odbio svjedočiti kada bivšeg jugoslavenskog predsjednika zbog bolesti nije bilo u sudnici.
U oba slučaja izrečena je kazna od četiri mjeseca zatvora, čime je ICTY definirao svoju kaznenu politiku u srodnim predmetima, čije se pokretanje obično opravdava potrebom održavanja procesne discipline.