ZIMA dolazi, a s njom i veća potrošnja električne energije i ostalih energenata. EU je zbog rata u Ukrajini najavila da će nastojati smanjiti uvoz energenata iz Rusije, o kojima ovisi njeno gospodarstvo. Ovisnost EU o energentima iz Rusije gradila se desetljećima, još od doba SSSR-a, što je omogućavalo relativno jeftinu energiju za gospodarstvo država članica EU.

Upravo je zbog te ovisnosti EU popuštala nasilnim politikama Vladimira Putina, u što se osim aneksije Krima 2014. može uključiti i rat u Gruziji 2008. Ta politika je 2022. došla na naplatu, kada je EU zbog napada Rusije na Ukrajinu odlučila postupno prekidati sve ekonomske veze s Rusijom.

Višedesetljetnu ovisnost je teško tako naglo prekinuti pa je odlučeno da se postepeno prestane s uvozom nafte i plina. To je ipak bilo dovoljno da stvori kaos na tržištu energenata, veliki rast cijena i bojazan da će EU ostati bez energenata, posebno za zimu. Energent zbog kojeg je EU najviše ovisna o Rusiji je prirodni plin.

Situacija je ipak bolja nego što su mnogi očekivali; smanjena je potrošnja, skladišta plina su dobro popunjena, uvozi se puno manje iz Rusije, pada cijena.

Cijena plina zadnjih mjeseci pada iako je daleko veća nego prošle godine

2021. je 39.7 posto prirodnog plina u EU uvezeno iz Rusije, a prirodni plin je drugi najvažniji izvor električne energije za EU. Iako su cijene rasle već krajem 2021., situacija se stabilizirala sve do početka rata u Ukrajini.

Unatoč tome što je cijena bila šest puta veća nego tijekom prve polovice 2020., od ožujka do sredine lipnja 2022. nije bilo velikog skoka. Tada kreće nagli rast, koji je vrhunac dosegao sredinom kolovoza.

Ugovori za trgovinu plinom se sklapaju za buduća razdoblja, po mjesecima, kvartalima i godinama. Tako se na burzi u Nizozemskoj, koja je glavna za Europu, za isporuke u studenom ove godine trgovalo po cijeni od 90 do 100 eura po MW/h. Do 26. kolovoza je cijena narasla na 349 eura po MW/h.

Ali do tada cijena pada pa je prosječna cijena prirodnog plina na nizozemskoj burzi 11. listopada za isporuku u studenome 2022. iznosila 156 eura po MW/h. Još uvijek ekstremno skupo, otprilike dvostruko skuplje nego prije početka rata u Ukrajini, ali definitivno ugodnije nego da je cijena ostala na cca 350 eura po MW/h.

Uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a i toplije vrijeme od očekivanog dva su glavna razloga za pad cijena. Dobra vijest je i veća proizvodnja nuklearne energije u Francuskoj u usporedbi s prethodnim mjesecima, što olakšava opskrbu električnom energijom i obuzdava potražnju termoelektrana za plinom.

Skladišta plina su se napunila

Skladišta plina u Europi se dobro popunjavaju. Hrvatsko skladište Okoli je također dobro popunjeno, 90 posto, tj. 4.7 teravatsati od ukupnog kapaciteta 5.22 teravatsata. EU je popunila skladište brže od predviđanja pa je popunjeno više od 90 posto ukupnog kapaciteta plinskih skladišta EU, dok je cilj bio da popunjenost iznosi bar 80 posto do 1. studenog.

Najslabije su popunjena skladišta u Latviji (11.5 TWh od ukupnog kapaciteta 21.8 TWh) i Mađarskoj (49.2 TWh od ukupnog kapaciteta 67.7 TWh). U Portugalu i Poljskoj je popunjenost 100 posto, koliko je bila 26. srpnja kada je popunjenost hrvatskog skladišta Okoli bila ispod 50 posto.

Gledajući prosjek popunjenosti skladišta 2015.-2020., trenutno je popunjenost veća nego u istom razdoblju tih godina. To je posebno velik uspjeh ako se uzme u obzir da je 1. siječnja 2022. prosječna popunjenost skladišta plina u EU bila samo 54 posto, dok je prosječna popunjenost u to vrijeme inače 0.71 posto, a minimum u razdoblju od 2015. do 2020. je popunjenost bila 0.63 posto.

Uvoz plina iz Rusije je smanjen drastično

Glavno obećanje EU je od početka rata bilo da će smanjiti uvoz energenata iz Rusije, čak i prirodnog plina zbog kojeg je puno ovisnija o uvozu iz Rusije od nafte. U nekoliko navrata je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij uputio kritike da se uvoz iz Rusije nastavlja, što financira rusku državu i vojnu agresiju na njegovu državu.

Prema podacima Europske mreže operatera transportnih sustava za plin, EU je drastično smanjila uvoz tog energenta iz Rusije, iako joj je trebalo vremena da to napravi a da ne ostane bez plina za zimu. Trgovinski odnos stvaran desetljećima ne može se raskinuti preko noći.

Još početkom ožujka je uvoz plina iz Rusije u EU bio veći od najmanjeg godišnjeg uvoza u periodu od 2015. do 2020. Tijekom 10. tjedna 2022. je uvezeno 2606 milijuna kubičnih metara, dok je petogodišnji minimum (za razdoblje 2015.-2020.) iznosio 2074 milijuna kubičnih metara.

Sredinom travnja se uvoz smanjuje ispod minimalne količine u razdoblju od 2015. do 2020., a na tjednoj razini se uvozi oko tisuću kubičnih metara plina manje nego 2021. Tjedni uvoz kontinuirano pada pa je u tjednu od 3.listopada do 9. listopada uvoz pao na 501 milijun kubičnih metara, manje od petine ukupnog uvoza kroz isti tjedan 2021.

Osim ruskog, glavni izvori plina za EU su Norveška, Alžir i pomorski uvoz ukapljenog plina (LNG), uglavnom iz SAD-a. Iz Norveške je u 2022. uvezeno nešto više plina nego 2021., ali nedovoljno da zamijeni uvoz iz Rusije. Uvoz iz Alžira je čak manji nego prethodne godine, ali je EU alternativu pronašla u LNG-u.

Tjedno se u 2022. iz Norveške uvozilo od 2200 do 2900 milijuna kubičnih metara plina, a preko LNG-a od 2700 do 3900 milijuna kubičnih metara pa je tako nabava putem LNG terminala postala glavni izvor plina za EU.

Industrija se drži, inflacija raste, zima dolazi

Podaci o industrijskoj proizvodnji u EU su pozitivno iznenadili prognostičare. U kolovozu je u eurozoni narasla za 2.5 posto u odnosu na isti mjesec 2021., i za 1.5 posto u odnosu na prethodni mjesec. To je puno više od očekivanja ekonomista, koji su prognozirali mjesečni rast od 0.6 posto i godišnji od 1.5 posto. Na razini cijele EU je godišnji rast još izraženiji, 3.5 posto.

Mjesečni rast od 1.5 posto u kolovozu nije dovoljan da nadoknadi pad od 2.3 posto u srpnju, po pitanju eurozone. Niti je mjesečni rast industrijske proizvodnje od 1.1 posto u kolovozu nadoknadio pad od 1.5 posto u srpnju po pitanju cijele EU. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja smanjena za 0.8 posto na mjesečnoj razini, a u odnosu na kolovoz 2021. je rasla za 0.7 posto.

Inflacija nezaustavljivo raste i u kolovozu se popela iznad 10 posto na razini cijele EU, a u Hrvatskoj 12.6 posto. Glavni izvor rasta cijena je upravo energija, po čemu je EU u puno težoj situaciji od SAD-a. Da bi se borila protiv inflacije, Europska središnja banka (ECB) podiže kamatne stope, ali puno sporije od američkog FED-a.

Osim nekoliko desetljeća gradnje infrastrukture i energetske ovisnosti o Rusiji, EU je sama sebi kriva zbog nezahvalne situacije u kojoj se nalazi i zbog toga što je zadnjih nekoliko godina gasila nuklearne elektrane. Još 2011. je Njemačka imala 17 nuklearnih elektrana, koje je vlada Angele Merkel odlučila ugasiti pa su u 2022. samo tri u funkciji.

Teško je prognozirati što će se dogoditi ove zime, ali Europa se relativno dobro pripremila, i to uz poštovanje obećanja da će radikalno smanjiti uvoz energenata iz Rusije. Potrošnja je racionalizirana, nađeni su alternativni dobavni pravci, skladišta su dobro popunjena. Hoće li to biti dovoljno i po kojoj cijeni, tek će se saznati.