IAKO nekima zvuči pomalo nevjerojatno, dosta ljudi i dalje ne zna što su točno kapari, kako se koriste ni kakvog su okusa, i to je potpuno u redu. Raznu hranu, namirnice i jela istražujemo cijeli život, pa je određene stvari bolje probati ikad nego nikad. Zato smo danas jedan mali članak odlučili posvetiti kaparima, malim tamnozelenim pupoljcima koji su nerijetko naše goste okusom - malo je reći - iznenadili, naročito oni veliki, puni sjemenki.
Po trgovinama ih je lako pronaći već i po 1.50 eura za 100 grama, a ta jedna staklenka koristit će vam za nekoliko obroka, ovisno koliko ćete dodati u jelo.
Pa, što su to uopće kapari?
Mama biljka ovih sitnih, gorkih zalogaja zove se Capparis spinosa ili kapara, a njeni su grmovi čest prizor na hrvatskim otocima te je zastupljena i u istarskoj, kvarnerskoj i dalmatinskoj kuhinji. Oni koji je znaju prepoznati s grmova ove raširene biljke beru zelene, zatvorene pupoljke koje se zatim peru te usoljavaju ili kisele.
One koje su čuvane u soli neki vole prije posluživanja deset do petnaest minuta namočiti u vodi, a ukiseljene kapare, odnosno one u salamuri, neki će lagano isprati kako bi razblažili ocat, no to nije neophodno (ovisi što vi sami preferirate).
Imaju poprilično jak, trpki okus, koji podsjeća na limun, te slanost zelenih maslina. S obzirom na to kako se čuvaju, tome je dodana kiselost od octa ili pak slanoća od soli kojom su konzervirane. Mnogi ih ne vole, a vrlo često i jer su ih kušali u nekoj nezahvalnoj kombinaciji - potrebno ih je upotrebljavati s mjerom kako ne bi prevladale.
Odlično se slažu s jelima od ribe i morskih plodova, dodaju se i povrtnim umacima na bazi rajčica i maslina, ali i ribljim paštetama i raskošnim salatama, a jedan su od osnovnih sastojaka slavnog tatarskog bifteka.
Pitali smo Dalmatinku kako ih koristi
O tome kako kapare najbolje iskoristiti u kuhinji dobro znaju oni koji se s ovom namirnicom svakodnevno susreću, a mi smo razgovarali s Katarinom Bilan, koja stoji iza Instagram profila pod nazivom Kap Maslinova Ulja, a rado s pratiteljima dijeli razne recepte, od slanih do slatkih.
Ističe kako su kod nje najzastupljenija mediteranska jela, a uspješno pliva u miješanim vodama dalmatinske i hercegovačke kuhinje. Objasnila nam je kako se kapari pripremaju i u kojim ih ona sve jelima koristi.
"Kapara je mediteranska biljka čiji se pupoljci najčešće jedu i nazivaju se kapari ili kapare. Ali mnogi ne znaju da su jestivi i plodovi i listovi kapara", kaže nam Katarina i dodaje da je vrlo izazovno pronaći kapare, a samo iskusni ribari i otočani znaju tajne lokacije i nenaseljene otoke gdje se mogu pobrati. Zanimljivo, iako na ovim prostorima vrlo dobro uspijeva, raste i u tropskom pojasu.
Samonikla biljka koja najčešće raste na pustim otočićima
Kod nas ova biljka raste samoniklo, govori nam naša sugovornica, i to po zidinama i ruševinama te između kamenih stijena, najčešće na otocima i otočićima srednje i južne Dalmacije. Na pustim ih otocima ima najviše, a tamo ih, kako Katarina kaže, mogu naći samo najiskusniji. Kapari se prvo ubere, a prije dodavanja jelu, kod nje je tradicija prvo ih ukiseliti umjesto usoliti.
"Ukiseljene kapare vrlo je jednostavno pripremiti. U svibnju se uberu pupoljci i mladi listovi kapara, operu se, osuše, stave u tegle, posole i u njih se nalije domaći ocat (kvasina). Nakon mjesec dana već se mogu jesti", kaže nam Katarina.
Na kilogram pupoljaka obično se ulije litra octa, koji mora biti jak i što kvalitetniji kako se kapari ne bi pokvarili. A prije dodavanja octa, neki vole posoliti kapare i ostaviti ih u soli dva dana, objašnjava nam.
Kapari kao dodatak jelima
Tako pripremljene kapari odličan su začin i dodatak raznim jelima, a Katarina nam je otkrila i u kakvim ih jelima ona najviše koristi.
"Kapari najbolje idu kao začin u salatama, poput salate od hobotnice ili krumpir salate, a može ih se poslužiti i uz pršut i sir", predložila nam je.
U nastavku možete pronaći još nekoliko recepata u kojima se koriste kapari. Prije dodavanja u jelo svakako ih najprije kušajte kako ne biste skuhali nešto što vam neće biti onakvo kakvim ste to zamislili. Properite ih pod vodom, nasjeckajte i ne kuhajte predugo, bolje ih je dodati pred kraj.