Foto: Hina
PROČELNIK Gradskog ureda za financije Slavko Kojić ocijenio je da su, kad je riječ o zagrebačkom proračunu za 2015., "stvari ozbiljnije nego ove godine" te je već najavio rebalans, i to u prvom kvartalu sljedeće godine.
Dodao je da je zbog oduzimanja dijela prireza i poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu, Zagreb ostao bez 330 milijuna kuna pa je "in big trouble" (u velikoj nevolji).
Kako odgovoriti na to i hoće li biti poskupljenja Kojić nije rekao, no kazao je kako je "svaka metoda bolna" i da će već u prvom kvartalu 2015. biti potreban rebalans.
Napomenuo je da se u Zagrebu ove godine od poreza treba ubrati 4,8 milijardi kuna, a 2015. godine 4,1 milijarde od čega dio ide Zagrebu, a dio za pomoć ostalim jedinicama lokalne samouprave.
"Riječ je o 744 milijuna 'za pomoći izravnanja' koliko iznosi i prirez u Zagrebu. Da ne dajemo pomoć drugim jedinicama lokalne samouprave, mogli bismo ukinuti prirez", rekao je Kojić, no, dodao je, zakon je zakon i mora se poštovati.
Poreznim promjenama grad izgubio 330 milijuna kuna
Kojić je, uz to, upozorio da je poreznim promjenama Grad Zagreb izgubio 330 milijuna kuna decentraliziranih sredstava za đake, umirovljenike, zdravstvo i vatrogasce.
"Najviše je nastradalo zagrebačko zdravstvo", ocijenio je pitajući se očajno "zašto se tu mlati kao po tuđoj slami, zašto nas nitko nije pitao?"
"To je suprotno EU povelji o lokalnoj samoupravi", rekao je i dodao da je povrijeđen i Ustav. "Treba iz prihoda državnog proračuna pomagati slabije jedinice lokalne samouprave, a dobre ostaviti da budu dobre", poručio je.
Rekao je i da potpredsjednik Vlade (Branko Grčić) nema pravo reći da je Grad Zagreb sebi ostavljao nešto što je trebao platiti te poručio da će "Grad sve vratiti samo neka pokažu uplatnicu". "Ali", dodao je, "nema te uplatnice".
U "Kratkom vodiču kroz prijedlog proračuna Zagreba za 2015." stoji da će se gotovo dvije trećine prihoda prikupiti od poreza i prireza na dohodak (4,3 milijarde) te od komunalnih doprinosa i naknada i drugih pristojbi (oko milijarde kuna) i od korištenja imovine - naknade za uporabu javnih cesta koje se plaća pri registraciji vozila. Dok se prihodi od poreza na dohodak smanjuju 515 milijuna kuna ili 10,7 posto, planira se porast prihoda od prodaje poslovnih objekata i gradskih stanova te od raznih pomoći za programe i projekte koje sufinancira EU i za projekte koje sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
"Udarili ste sa prijedlogom proračuna najosjetljivije skupine, reagirao je HDZ-ov Andrija Mikulić.
"Udarili ste sa prijedlogom proračuna na najosjetljiviju skupinu, na zdravstvo deseci milijuna kuna, pa onda na školstvo, socijalu, pa subvencije neće bit ove, pa ćemo ih smanjiti za 50 milijuna kuna, itd. Pa onda imate i vatrogasce, pa rodilje. Imate istovremeno neke stavke, kao intelektualne usluge, koje dižete, i trošak ureda gradonačelnika. Mislim da nije dobro i tu je glavni argument da nema glave i repa", rekao je Mikulić.
S druge strane gradski SDP iznio je prijedloge da Zagreb povlači više sredstava iz europskih fondova, kvalitetno gospodari otpadom i energetski obnavlja zgrade, ali i potiče izvoz. Predsjednik gradskog SDP-a Davor Bernardić...
"Danas smo predložili i predlažemo, da se pomogne upravo onima koji mogu trčati najbolje, najviše, koji skupljaju pamet i znaje, a to su izvoznici. Upravo njima treba pomoći, zato smo predložili da se poseban dio u gradskom proračunu osigura za potporu izvozu, a ponajviše za potporu najpropulzivnijim i kreativnim industrijama u rastu. A to je IT industrija i to je potpora izvoznicima u IT industriji", kaže Bernardić.
Drugo čitanje proračuna predviđeno je za kraj prosinca.
Rashodi za gradnju cesta, kapitalna ulaganja 26 posto manji
Kad je riječ o rashodima, najviše novca "otići" će na materijalne rashode odnosno na tekuća i investicijska održavanja komunalnih objekata, ali i na materijal, energiju i usluge važne za funkcioniranje gradskih upravnih tijela i proračunskih korisnika (2,4 milijarde kuna) te na rashode za zaposlene (1,5 milijarde). Za nabavku dugotrajne imovine planira se utrošiti 726 milijuna kuna, a gotovo isto toliko planirano je za subvencije, 718 milijuna kuna.
U odnosu na ovu godinu, najviše će se smanjiti rashodi za nabavu dugotrajne imovine (257 milijuna kuna ili 26 posto) i to u dijelu gradnje nerazvrstanih cesta, nabave poslovnih prostora i ostalih kapitalnih ulaganja. Smanjit će se i rashodi za tekuće donacije (160 milijuna kuna ili 30 posto) i to raznim udrugama, a bit će manje novca i za javne potrebe, priredbe, korištenje sportskih objekata, za potpore vrhunskom sportu i kulturi.
Zanimljiv je podatak da će se po građaninu u 2015. prosječno mjesečno trošiti 720 kuna, dok će, istodobno, svaka zaposlena osoba u gradski proračun prosječno mjesečno uplatiti oko 920 kuna poreza i prireza na dohodak.
Među važnija kapitalna ulaganja, bilo da je riječ o izradi projekte dokumentacije, adaptaciji ili gradnji ušli su: Muzička akademija, Osnovna škola Odra, Klinička bolnica "Sveti Duh", Centar neovisnog življenja, OŠ Ivanja Reka, Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan",OŠ Horvati, ŠRC NUR Borovje, XII gimnazija i ŠRC Klaka.
Osim toga, uredit će se Radnička cesta, Radićeva ulica, Franjčevićeva-Bilogorska, parkiralište kod Doma zdravlja Zagreb Zapad, Alagovićeva ulica, pješačko-biciklistička staza Veliko Polje-Buzin, Zadvorska ulica, Dobrilina, Vrbje, Karlovačka cesta i Ulica Ivana Zahara.
Bandić, Josipović ili Karamarko? Gradski zastupnici žele znati čija se politika provodi u Zagrebu
Zagrebačka Gradska skupština počela je žustro raspravom o dnevnom redu i zahtjevom Milivoja Špike (BUZ) i Tomislava Stojaka (HNS) da se zastupnicima da informacija o pravnom i političkom statutsu svih obuhvaćenih u akciji "Agram".
"Čija se politika u ovom trenutku provodi u Gradu Zagrebu - Milana Bandića, Ive Josipovića, Tomislava Karamarka ili neka nova?", pitao je Špika.
Predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) kratko je odgovorio da gradonačelnik Milan Bandić ne može biti na skupštinskim sjednicama niti može određivati dnevni red.
Tomislav Stojak (HNS) rekao je kako bi bilo dobro da, osim predsjednika Gradske skupštine i ovlaštene zamjenice gradonačelnika, zastupnici imaju "punu informaciju" o gradonačelniku i ostalima kako bi znali hoće li zastupnici "u trojkama" nadzirati Bandića ili ne, no Kosor je ponovio da Gradska skupština ne obavlja nikakav nadzor nad gradonačelnikom.
Obrazac ponašanja u kojem jedni mogu sve, a drugi ništa
Potpredsjednik Skupštine Davor Bernardić (SDP) predložio je da se s dnevnog reda skine točka o nagodbi Grada Zagreba s jednim trgovačkim društvom (ugostiteljski obrt slastičarnica Centar) jer nije platilo milijun kuna, ni za najam niti za režije.
"Koliko je tek nagodbi ispod milijun kuna?", upitao je Bernardić.
Rekao je kako u ovom slučaju 10 godina nije plaćen niti jedan račun, a ide se u nagodbu. "Radi se o jednom obrascu ponašanja - jedni mogu sve, a drugi ništa", kazao je i naveo kako po nekim procjenama nenaplaćena potraživanja iznose oko tri milijarde kuna, a željeli bismo znati točan iznos.
"To nisu novci gradske uprave nego građana", kazao je Bernardić te ocijenio da u Zagrebu imamo najveći prirez, najskuplje režije i najveći dug.
Pitanje legitimnosti glasanja
Kod glasovanja o dnevnom redu, Mario Župan (HDZ) upozorio je predsjednika Kosora da je doveo u pitanje legitimnost glasovanja budući da za dvojicu zastupnika još nije potvrđen mandat, pa smatra da od 51 gradskog zastupnika mogu glasovati njih 49. Kosor je potom dao pauzu da to razriješi Odbor za Statut i Poslovnik, a nakon toda predsjednik Odbora Ratko Maričić izvijestio je da se može glasovati prije prisege zastupnika.
U skupštinske klupe od danas će sjesti Dominik Etlinger (SDP) i Ante Dodig (Lista Milana Bandića).