OBRAZOVANI Hrvati kojima fakultetska diploma na domaćem tržištu rada baš i ne predstavlja neki temelj za sigurnu budućnost napokon su dobili pravu priliku da unovče i iskoriste svoje znanje. Naime, EU je počela proces regrutacije govornika hrvatskog jezika za rad u njenim institucijama.
Kada su u pitanju prevoditelji, kandidati moraju imati sveučilišnu diplomu iz bilo kojeg područja, izvrsno vladati hrvatskim jezikom, vrlo dobro poznavati engleski ili njemački ili francuski te još jedan službeni jezik EU-a. Pritom valja napomenuti kako kandidati ne moraju nužno imati diplomu iz nekog stranog jezika, odnosno završiti studij stranog jezika. Bitno je pokazati dovoljno dobro poznavanje dva EU jezika, a to se, naravno, pokazuje i dokazuje na testiranju.
Kada su u pitanju pravnici lingvisti, za prijavu je potrebna diploma hrvatskoga Pravnog fakulteta. Kandidati moraju savršeno vladati hrvatskim jezikom, pisanim i govornim (na razini materinskog jezika ili sličnoj). Osim savršenog poznavanja hrvatskog, morate temeljito poznavati najmanje dva jezika EU-a (engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski).
U rujnu stiže natječaj za administratore
Potrebno je napomenuti kako lingvisti i pravnici nisu jedini koji će dobiti priliku za rad u upravljačkim tijelima EU-a. Već za rujan je najavljen drugi krug natječaja za administrativne položaje. Prema trenutnim procjenama, očekuje se kako će se dodjeljivati 100 radnih mjesta za administratore, odnosno stručnjake na pojedinim poljima, od ekonomije do trgovine. Poznato je da će biti raspisan natječaj i za asistente, ali se ne zna točno kada, makar neke sugestije govore da bi se to moglo dogoditi već u prosincu.
Iako ne postoje fiksne kvote vezane za pojedinu državu, ukupno bi u naredne dvije godine u strukturama Europske unije trebalo biti otvoreno najmanje 450 radnih mjesta na koja ekskluzivno pravo polažu govornici hrvatskog jezika. Zbog toga je važno da oni koji imaju namjeru prijavljivati se na natječaje to učine odmah, jer im konkurenciju neće činiti i kandidati iz ostalih zemalja EU-a. Hrvati će se za radna mjesta u EU-u moći prijavljivati i kasnije, ali valja imati na umu kako će tada za 300 radnih mjesta zna konkurirati i 45.000 kandidata.
Vrhunska plaća i beneficije
Posao u institucijama EU-a primamljiv je iz više razloga. Počnimo od onog najočitijeg, a to je plaća. Stalni zaposlenici na najnižim pozicijama administratora i prevoditelja, koji imaju fakultetsku diplomu, startaju s plaćom od 4200 eura neto. Ta plaća može varirati ovisno o nekim faktorima, ali valja imati na umu da zaposlenici EU-a imaju brojne beneficije. Tu spadaju posebno zdravstveno osiguranje, vrhunsko mirovinsko osiguranje, kupnja oslobođena PDV-a u trajanju od jedne godine, besplatno školovanje za djecu do 18 godina u posebnim europskim školama, manje poreze...
Pravnici-lingvisti i osobe višeg administratorskog ranga u pravilu imaju plaće koje se kreću u rangu od 7-15 tisuća eura. Pritom valja napomenuti kako dobivanje posla u institucijama EU-a u pravilu znači preseljenje u Bruxelles. Tamo radi oko 72 posto EU službenika, u Luksemburgu radi njih 12,6 posto, a ostali su raspoređeni po drugim zemljama EU-a i van nje. Valja napomenuti kako dobivanje posla u institucijama EU-a u pravilu znači i "karijeru za cijeli život", jer EU ne zna za rezanje kadrova, odnosno smanjenje opsega administracije.
Radno iskustvo nije potrebno
Isto tako valja napomenuti kako je EU "dosta liberalna" po pitanju radnog iskustva. Za razliku od hrvatskih prilika, gdje se u pravilu i za "najbezveznije" poslove traži višegodišnje radno iskustvo na sličnoj poziciji, za zapošljavanje u EU institucijama to u pravilu nije uvjet. Iznimka su pozicije asistenata, gdje se u pravilu traži trogodišnje iskustvo.
A sad malo o tome kako čitav proces, odnosno ispitni postupak izgleda. Kako je već rečeno, sve počinje objavom natječaja, na prvo testiranje mogu se prijaviti svi koji zadovoljavaju osnovne uvjete. U pravilu je riječ o posjedovanju fakultetske diplome i, u ovom slučaju, poznavanju hrvatskog i nekog stranog jezika. Svi kandidati koji se prijave, a ispunjavaju te osnovne uvjete, bivaju pozvani na testiranje, odnosno predselekcijski ispit.
Ono se vrši u centru za testiranje u Hrvatskoj, a ispit obuhvaća testove verbalnog, matematičkog i apstraktnog zaključivanja, te test procjene situacija. Valja napomenuti kako ESPO još nije stigao pripremiti ispite na hrvatskom jeziku, pa će se oni, barem sada u srpnju kada bude testiranje za lingviste i pravnike-lingviste, održati na nekom drugom odabranom temeljnom jeziku.
Drugi krug testiranja nastavlja se u Bruxellesu
Nakon tog testa pravi se rang lista kandidata koji idu u sljedeći krug. Određuje se minimalni prag bodova, ali sam prelazak praga ne podrazumijeva i odlazak u drugi krug jer je nužno biti među najboljima. Kandidati koji ostvare najbolji rezultat potom će biti pozvani u Bruxelles ili Luxembourg u centar za ocjenu kandidata gdje će se, tijekom jednog ili dva dana, održati daljnja testiranja. Ona podrazumijevaju malo praktičnije zadatke, u stilu onih koje će kandidati, ovisno o tome je li riječ o lingvistima, administratorima, asistentima ili specijalistima, obavljati kasnije kada i ako dobiju posao u institucijama EU-a. To podrazumijeva pisane studije slučaja, individualne i grupne vježbe, usmeno izlaganje ili prezentaciju, strukturirani intervju, a u slučaju lingvista i prevođenje odnosno tumačenje.
Oni koji na koncu prođu selekcijski postupak neće automatizmom dobiti radno mjesto, već će biti uvršteni u bazu podataka (tzv. Reserve list) putem koje institucije i tijela EU-a zatim kontaktiraju
kandidate s ponudama za zaposlenje. Čitav proces od prijave na natječaj do poziva od strane neke od institucija u pravilu traje oko devet mjeseci, nakon čega slijedi konačni razgovor a posao, koji je vrlo sličan bilo kojem intervjuu za posao u privatnom sektoru.
S pripremama valja početi na vrijeme
Valja napomenuti kako EU u prosjeku odabire oko 1000 EU službenika, ali isto tako ima obvezu u svim institucijama zaposliti i Hrvate, odnosno govornike hrvatskog, zbog ulaska Hrvatske u EU. Broj zaposlenika iz jedne države mora u pravilu biti u proporciji s udjelom stanovnika te države u ukupnom stanovništvu EU-a. Zbog toga je ovo jedinstvena prilika za Hrvate, jer će u narednim godinama dobivanje položaja u EU institucijama, kako je već rečeno, zbog strane konkurencije biti teže.
Stoga se zainteresiranima savjetuje da se što ranije počnu pripremati, jer se vježbom definitivno mogu poboljšati performanse na testovima, barem ovim predselekcijskim. U tom pogledu kandidatima od pomoći može biti mađarski Arboreus, koji je specijaliziran upravo za pripremanje kandidata za testove koje je potrebno zadovoljiti kako bi se dobio posao u institucijama EU-a. Na stranicama Arboreusa mogu se naći mnogi besplatni primjeri testova i savjeti, kao i detaljni vodiči za čitav proces testiranja, koji ipak nešto koštaju.
Mjesta zagarantirana za Hrvate
Andras Baneth iz Arboreusa, autor "The Ultimate EU Test Booka", zainteresiranima je savjetovao da se prijavljuju na što više natječaja koje raspisuje EPSO, jer se tako maksimaliziraju i šanse da kandidat na koncu završi na toliko željenoj listi s koje EU institucije odabiru svoje buduće zaposlenike.
Baneth je za Index potvrdio i kako je apsolutno nužno da se popune svi položaji ponuđeni na natječaju, makar to značilo i snižavanje kriterija, iako napominje kako je to rijedak slučaj jer se u pravilu na natječaje prijavljuje puno više adekvatnih kandidata negoli je ponuđeno radnih mjesta. U svakom slučaju, oko 450 Hrvata svoju će karijeru nastaviti ili započeti u institucijama EU-a. Lingvisti će svoj put ka tom cilju početi već u srpnju, a ostali u narednim mjesecima. Stoga ne oklijevajte, počnite s pripremama i saznajte jeste li baš vi među onima koji će dogodine raditi u Bruxellesu ili Luksemburgu.