NEPALSKA vlada udružila se s zloglasnim agrikulturalnim divom Monsantom kako bi vlastite farmere prisilila da koriste GMO sjeme ove američke kompanije.
Kukuruz je jedna od najvažnijih i najuzgajanijih poljoprivrednih kultura u Nepalu, ali zemlja svejedno proizvodi samo polovicu onoga što treba za svoju prehrambenu industriju. Tako godišnje uvozi 130.000 tina kukuruza kako bi pokrili manjak, ali je skoro 40 posto Nepalaca svejedno pothranjeno.
"Spas" se zove Monsanto
Stoga je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) izgladnjeloj zemlji "pružila ruku spasa". Bolje rečeno Monsantovu ruku. Ruku Golijata koji žanje jednako kontroverze koliko je i posije.
"Želimo pomoći nepalskim farmerima da povećaju totalnu produkciju svojih usjeva. Na taj će način farmeri postati malo konkurentniji i troškovi će im biti niži", poručili su prošlog rujna iz USAID-a, najavljujući kako žele isposredovati dogovor nepalske vlade i Monsanta, podsjeća RT.
Međutim, mnogi su nepalski farmeri svjesni što zapravo znači ta pomoć i koji scenarij nosi sa sobom. Vidjeli su ga u susjednoj Indiji gdje su brojni farmeri danas prisiljeni kupovati skupe i manje djelotvorne pesticide od stranih kompanija, jer je i njihova vlada, kao i oni sami, nasjela na trik.
Umjesto djelomične ovisnosti o uvozu kukuruza, potpuna ovisnost o uvozu GMO sjemena
Stoga su, čim je inicijativa predstavljena, mnogi Nepalci izašli na ulice i javno kazali što o tome misle. Stotine prosvjednika skupile su se ispred američke ambasade u Katmanduu kako bi protestirali protiv Monsanta.
"Prvo počnete kupovati sjeme od njih. U Prvoj godini prinos je malo veći. U drugoj prinos već počinje padati. To znači da morate povećati ulaganja. A zatim se nađete u situaciji gdje morate stalno kupovati sjeme ove kompanije jer plodnost i urod stalno padaju", objasnio je farmer Sabin Ninglekhu.
Iako se mnogi slažu kako Nepal mora naći rješenje za svoje prehrambene probleme, kritičari su sigurni kako ugovor s Monsantom nije rješenje, već solucije treba tražiti unutar same zemlje. Stoga je ultimativno cilj prosvjednika vladu prisiliti da odustane od dogovora s Monsantom i USAID-om, jer će u protivnom umjesto o uvozu određene količine kukuruza, zemlja u potpunosti postati ovisna o uvozu genetski modificiranog sjemena.
Europa ne želi Monsanto kukuruz
Osim toga, zdravstveni problemi također su faktor. Monsanto se vjerojatno našao u više slučajeva tužbe zbog zagađenja i štetnog utjecaja svojih proizvoda na okoliš nego ijedna druga kompanija. Prolog mjeseca sedam je EU zemalja blokiralo prijedlog da se u Europi dopusti kultivacija Monsantovog GM kukuruza, a prije par dana tim se zemljama pridružila i Poljska.
S druge strane Atlantika, SAD je prošlog mjeseca prvi put dopustio Monsantu da izvrši veliki eksperiment s s genetski modificiranim usjevima, kojim će se testirati sjemenja diljem zemlje. Iz Monsanta su poručili kako će ovom vrstom sjemena koje može uspijevati i u nepovoljnim uvjetima potaknuti uspavanu poljoprivredu. Međutim, vjerojatnije je da će se potaknuti samo njihov profit.