Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u četvrtak je ocijenio da izjave čelnika Mosta u vezi najava izmjena Zakona o privatizaciji Ine upućuju na "potpuno nepoznavanje tematike" te izjavio da su s Europskom komisijom usuglašeni mehanizmi koji ostavljaju na snazi određena ograničena raspolaganja dionica koja su sukladna pravnoj stečevini.
"Današnja izjava čelnika Mosta upućuje na potpuno nepoznavanje tematike i pojmova s ciljem dezinformiranja javnosti i medijskog populizma. U cilju osiguravanja zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i stabilnosti, u javnu raspravu je početkom kolovoza 2018. godine pušten Obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine, što je zakonska obveza nositelja tog propisa, Ministarstva zaštite okoliša i energetike", rekao je Ćorić u izjavi za Hinu.
To je, dodaje, u skladu i s onime što je Vlada RH najavila krajem srpnja kada je Europska komisija potvrdila odgodu tužbe protiv Republike Hrvatske zbog neusklađenosti Zakona o privatizaciji Ine s europskom pravnom stečevinom.
"Tom je prilikom Vlada RH potvrdila da je još od najave tužbe u srpnju 2017. godine bila u stalnom kontaktu sa službama Europske komisije u vezi s neusklađenosti Zakona o privatizaciji Ine s pravnom stečevinom u dijelu koji se odnosi na slobodno kretanje kapitala i slobodi poslovnog nastana. Cilj konzultacija s Komisijom oko ovog pitanja bio je pronalaženje rješenja koje će biti u skladu sa zahtjevima pravne stečevine, bez potrebe podnošenja tužbe", ističe Ćorić.
"Važno je napomenuti da je još tijekom pregovora o članstvu u Europskoj uniji utvrđeno da su Zakonom o privatizaciji Ine propisana ograničenja za stjecanje dionica koja su suprotna pravnoj stečevini. Međutim, s Europskom komisijom su usuglašeni mehanizmi koji ostavljaju na snazi određena ograničenja raspolaganja dionicama koja su sukladna pravnoj stečevini, s ciljem osiguravanja sigurne, pouzdane i redovite opskrbe energijom na hrvatskom tržištu te zaštite infrastrukture za opskrbu energijom. Upravo ti mehanizmi će biti ugrađeni u predmetni Zakon o privatizaciji Ine koji će time postati precizniji, jasniji i detaljniji u odnosu na svoj postojeći izričaj", ističe ministar zaštite okoliša i energetike.
Ćorić: Rejting Mosta se temelji isključivo na populizmu
Zaključuje kako je "iz svega navedenoga razvidno da Petrov i Panenić bezuspješno pokušavaju udahnuti život političkoj stranci čiji se rejting temelji isključivo na populizmu".
Čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov u četvrtak je upozorio da predloženi nacrt izmjena koji je vlada uputila u javnu raspravu upućuje na ukidanje članka 10. toga zakona, čime se otvara put potpunom MOL-ovu preuzimanju najveće hrvatske kompanije.
Riječ je o članku 10. Zakona o privatizaciji Ine, a upravo je taj članak spriječio MOL da uspije u dosadašnjim namjerama da 'razmontira' Inu, dodao je.
"Po svemu sudeći, po dokumentu koji je Vlada RH pustila u javno savjetovanje, gdje se govori o usklađivanju sa stečevinama Europske unije, izgleda da će taj članak ukinuti te time dati alibi MOL-u da preuzme većinsko vlasništvo i da na kraju u potpunosti razmontira Inu", upozorio je Petrov na konferenciji za novinare.
Europska komisija tražila je od Hrvatske izmjenu Zakona o privatizaciji Ine u skladu s pravnim stečevinama Europske unije. Saborski zastupnik Tomislav Panenić pojasnio je kako bi to bilo na štetu RH, arbitražnog postupka i Ine kao vertikalno integrirane kompanije.
Članak 10. je ključan jer regulira pitanja prodaje i stjecanja udjela u tvrtki. U njemu stoji da se, dok je RH vlasnik preko 25 posto udjela u Ini, imovinom većom od 25 posto ne može raspolagati bez suglasnosti vlade te da, dok je RH vlasnik 10 i više posto dionica, ne može nitko steći preko 10 posto - a to znači preko 50 posto (dionica) - bez suglasnosti vlade.
Vlada je Europskoj komisiji uputila usklađeni nacrt novoga prijedloga zakona, zbog čega je privremeno obustavljen postupak protiv Hrvatske pokrenut prije godinu dana pred sudom EU-a, što upućuje na to da je EK zadovoljan izmjenama koje je predložila hrvatska vlada, odnosno, da promjene idu u smjeru zadovoljavanja zahtjeva Europske komisije, dakle, ukidanja članka 10., smatra Panenić.