HRVATSKA je zaglibila na dnu Europske unije i pretvorila se u zemlju očaja iz koje iseljavaju deseci tisuća ljudi godišnje zahvaljujući jednostavnom, ali efikasnom receptu - uništavaj uspješne i njihovim novcem spašavaj neuspješne.
>> Hrvatska videoigra je svjetski hit
>> Propalo brodogradilište "spašeno" je našim novcem. Što mislite o tome?
>> Škverani dobili plaće od našeg novca pa otišli na produljeni vikend
Više od trideset milijardi kuna poreznih obveznika bačeno je u posljednjih dvadesetak godina samo u (opet aktualnu) brodogradnju, a još je bezbroj takvih primjera kompanija i industrija koje su spašavane javnim novcem, dok su istovremeno zbog neizdrživog poreznog i administrativnog opterećenja u inozemstvo protjerane brojne tvrtke i deseci tisuća ljudi koji danas rade diljem svijeta - od Njemačke preko Irske pa sve do Kanade i SAD-a.
Zamislite da smo umjesto u brodogradilišta 30 milijardu kuna uložili u visoku tehnologiju
Ovih dana, dok se javnost bavila "spašavanjem" Uljanika, i time hoće li građani u njega uliti još 100, 200 ili milijardu kuna, pojavila se vijest da je videoigra SCUM koju je razvila ekipa iz Hrvatske postala hit i da je već u fazi prednarudžbi, kada igra još nije potpuno gotova, napravila prihod od oko 7 milijuna dolara ili 45 milijuna kuna. Dan prije službenog puštanja na tržište, SCUM-ov stream se uglavnom kretao oko 130 tisuća gledanja, što dovoljno govori o tome koliko je ova videoigra zanimljiva gejmerima. U jednom trenutku je stream SCUM-a čak i premašio ultra-popularni Fortnite, imao je skoro 220 tisuća gledatelja.
Iako za većinu ljudi videoigre vjeronatno nisu "pravi posao" jer nema tisuću ljudi koji čekićima lupaju po komadu lima, činjenica je da ta industrija globalno danas vrijedi preko 100 milijardi dolara i da uspješne tvrtke koje se time bave, ako rade iz Hrvatske, novcem koji daju kroz poreze financiraju one koji su zapeli u prošlom stoljeću i ne žele iz njega izaći. Plaćaju dok im ne prekipi, a onda presele posao u inozemstvo.
No, ima i "ozbiljnijih" stvari od videoigara. Francuskih predsjednik Macron ranije ove godine najavio je ulaganje od 1,5 milijardi dolara u razne projekte vezane uz umjetnu inteligenciju. Slične najave stižu i iz Velike Britanije, a u razvoj tog sektora uključila se i Europska unija koja planira ulaganja od 1,5 milijardi eura kako bi uhvatila korak s Azijom i SAD-om. Što bi bilo da je Hrvatska umjesto u propala brodogradilišta 30 milijardi kuna uložila u visoku tehnologiju? Pitanje je, nažalost, retoričko.
Naš novac nemilice troše na spašavanje propalih industrija iz prošlog stoljeća
No u Hrvatskoj se javni novac troši na spašavanje još jedne propale industrije iz 20. stoljeća - Petrokemije.
Vlada je prije nekoliko mjeseci od banaka otkupila potraživanja prema Petrokemiji u iznosu od 450 milijuna kuna, kako bi ih spasila od stečaja.
U posljednjih dvadesetak godina ta je tvornica uglavnom proizvodila gubitke i "pojela" kapital od 2,5 milijardi kuna - iznos kojim je mogla biti izgrađena još jedna takva tvornica. Još 2014. godine država je dokapitalizirala Petrokemiju s 250 milijuna kuna, nakon što je propala privatizacija. Prošle godine dobila je jamstva vlade od 350 milijuna kuna, a sada je država dugove preuzela na sebe.
Dok naši programeri proizvode svjetske hitove, država našim novcem spašava gubitaše
Kada zbrojimo 250 milijuna kuna kojima je država prije četiri godine dokapitalizirala Petrokemiju i 450 milijuna kredita koje je otkupila od banaka, za ''spašavanje radnih mjesta'' 1700 radnika plaćeno je više od 400 tisuća kuna po radniku.
Koliko hrvatski developeri videoigara moraju napraviti svjetskih hitova da bi pokrili sve gubitke koje propale firme naprave?