U 19 slučajeva utvrđeno je kršenje ljudskih prava zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima, 39 zahtjeva je odbačeno, a u 24 predmeta hrvatskoj je Vladi naloženo da oštećenima isplati 139.000 eura.
Većina prihvaćenih tužbi povezana je s ratom, neizvršavanjem presuda, povratom imovine, sudskim otkazivanjima stanarskih prava te s naknadama za štetu počinjenu terorističkim djelovanjem ili kršenjem ljudskih prava od strane pripadnika HV-a i policije.
Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby rekao je kako je za integraciju Hrvatske u EU važno uskladiti postojeće propise o terorističkom djelovanju s europskim standardima.
S tim se složila i vladina zastupnica pred Sudom Lidija Lukina-Karajković.
Ističući da je Vlada svjesna da se pred Sudom za ljudska prava ponavljaju slični slučajevi, ocijenila je da je potrebno mijenjati Ustavni zakon o Ustavnom sudu, zbog nejasnoća oko pitanja izvršenja presuda.
Trebalo bi više raditi na edukaciji sudaca, a sazrelo je i vrijeme za reformu Upravnog suda, smatra Lukina-Karajković.
Sudac Ustavnog suda Željko Potočnjak upozorio je na porast broja ustavnih tužbi zbog nedonošenja presuda u razumnom roku, kojih je 2000. bilo 64, a ove ih se godine očekuje između 500 i 600.
Ocijenio je da bi trebalo redefinirati nadležnost Ustavnog suda, jer bi, smatra, o tužbama za odugovlačenje postupka trebali odlučivati niži sudovi, a tek na kraju Ustavni.
(Hina) xibob ydd