Siječanj u Australiji najtopliji u povijesti. Masovno ugibaju konji

Požar u Tasmaniji Foto: Epa

TIJEKOM vala vrućine u Australiji, na nekim je područjima nekoliko dana za redom temperatura bila iznad 40 stupnjeva Celzijevih. Vrućine su izazvale prekide opskrbe strujom u nekim dijelovima zemlje, cijene struje su drastično skočile, a u požarima su uništene kuće u južnoj otočnoj saveznoj državi Tasmaniji.

"Po najvišim, najnižim i srednjim temperaturama to nije bio samo naš najtopliji zabilježeni siječanj nego je bio i najtopliji zabilježeni mjesec uopće, a ti se  podaci skupljaju od 1910.", rekao je klimatolog Andrew Watkins iz australskog Hidrometeorološkog zavoda i dodao da je izgledno da će se vrućine nastaviti sve do travnja.

U gradu Adelaideu izmjereno 46,6 °C

Prosječna temperatura za siječanj je u cijeloj zemlji bila iznad 30 stupnjeva Celzijevih, priopćio je australski meteorološki ured.

U gradu Adelaideu, 24. siječnja temperatura je dosegla visokih 46,6 °C.

Na temperaturama iznad 40 ° C, ljudsko tijelo počinje osjećati iscrpljenost zbog velikih vrućina, a kada temperature prijeđu 41 Celzijev stupanj, tijelo se počinje gasiti. Državne službe su stoga objavile upozorenja diljem Australije, savjetujući građanima da ostanu u kućama tijekom najtoplijeg dijela dana, smanje fizičku aktivnost i piju puno tekućine.

Znanstvenici su zabrinuti

Znanstvenici upozoravaju da bi ovakve ekstremne vrućine mogle biti samo početak problema za Australiju ako se ne poduzmu ozbiljne mjere za sprječavanje klimatskih promjena, piše CNN.

Klimatolog Michael Grose iz organizacije Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO) izjavio je za CNN da bi Australiju do 2100. godine, u najgorem mogućem scenariju, moglo čekati 22 dana godišnje preko 40° C.

"Čak i kada bi se odvio scenarij s vrlo niskim emisijama stakleničnih plinova, očekujemo povećanje u broju rekordno vrućih dana", rekao je.

Pomor riba

U video snimci koja je u siječnju postala viralna, dva australska poljoprivrednika emocionalno su ukazala na strašnu situaciju koja ih je pogodila.

Snimili su se pored rijeke Darling u Novom Južnom Walesu, a pokazali su dvije velike mrtve ribe koje su uginule kada su početkom mjeseca porasle temperature. To se dogodilo za vrijeme masovnog pomora riba, jednom od tri koji su pogodili Australiju i zbog kojih je uginulo na tisuće riba.

"Ova riba je bila stara 100 godina, to je jednostavno sramotno", rekao je u videu Rob McBride.

Drugi lokalni mještanin, Graeme McCrabb, opisao je za CNN-u "strašan" prizor koji je ugledao kada se jednog dana prošetao do rijeke.

"Ribe su još uvijek umirale, mnogo manjih primjeraka bacakalo se na površini vode", rekao je.

Državne vlasti su za pomor riba okrivile dugotrajnu sušu i vremenske uvjete pri kojima su se ribe ugušile zbog nedostatka kisika u vodi.

Mrtvi konji i šišmiši

No, ribe nisu bile jedine žrtve ekstremnog vremena u Australiji. Na Sjevernom teritoriju pronađena su beživotna tijela desetaka divljih konja,  a u Viktoriji je više od 2000 letećih lisica, radi se o vrsti velikih šišmiša, umrlo prilikom jednog toplinskog vala. Leteće lisice su masovno ugibale i u državama New South Wales i Queensland.

"Životinje ne bi smjele ovako patiti. Moramo zaustaviti razorne posljedice klimatskih promjena", izjavili su u utorak iz organizacije Greenpeace Australija.

Australija ne čini dovoljno

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) uputila je oštre kritike australskim vlastima.

Pozivajući australsku vladu da bolje zaštiti "bogatu biološku raznolikost" svoje zemlje i smanji neuobičajeno visoku ovisnost o fosilnim gorivima, OECD je u izvješću navela kako je pitanje hoće li Australija ostvariti zadane ciljeve smanjenja emisije stakleničnih plinova na koje je pristala u okviru Pariškog sporazuma.

No, OECD nije jedina organizacija koja smatra da australske vlasti ne čine dovoljno kako bi smanjile emisije. Stručnjaci i aktivisti za klimatske promjene, kao i opozicijska laburistička stranka, redovito se žale da Australija ne odrađuje svoj dio u globalnom smislu te da ne čini dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena.

Pročitajte više