Sve su to oblici rada na crno zbog kojih država gubi više od sedam milijardi kuna u proračunu, jer mora povećati socijalne izdatke ili se dodatno zadužiti, a ne može smanjiti poreze ili PDV, rekla je Dejanović.
Rad na crno ponajviše je prisutan u graditeljstvu, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, pa je na poticaj Sindikata graditeljstva SSSH proglasio "Godinu borbe protiv rada na crno" u koju je uključena njegova mreža sindikalnih aktivista.
Sindikalci pozivaju građane da slučajeve rada na crno prijavljuju na besplatan telefon 0800 200 004, svaki dan od 10 do 14 sati, a ako to žele SSSH će podnijeti prijavu Državnom inspektoratu.
Hrvatska udruga poslodavaca poduprla je akciju i najavila da će sankcionirati svoje članice koje budu uhvaćene u kršenju zakona, a sindikati će objaviti listu takvih poslodavaca.
Očekujemo da će nešto konkretno poduzeti i Vlada koja je usvojila program kratkoročnog i dugoročnog suzbijanja sive ekonomije, no zasad je ostalo na tome, napomenula je predsjednica SSSH.
Problem je i u neučinkovitosti sudstva jer su lani donijete 4.684 sudske odluke u vezi tužbi protiv poslodavaca, od čega su čak 1.353 pale u zastaru, istaknula je Marina Kasunić iz Sindikata usluga UNI - Cro.
Rad na crno sve je veći problem i u javnim službama, pogotovo kroz neplaćanje prekovremenih sati, čime se na 100 zdravstvenih radnika ukrade 10 do 20 radnih mjesta, ustvrdila je predsjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi Zdenka Gizdić.
U trgovini bi se pak na temelju neplaćenog prekovremenog rada trebalo zaposliti 20.000 radnika, dodao je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak.
Posebno je upozorio na kooperantske tvrtke u brodogradnji koje masovno upražnjavaju ilegalno zapošljavanje i isplatu "na ruke".
Varanje države i nelojalna konkurencija vladaju i u poslovima razminiranja gdje, ovisno o tvrtki, razlika između prijavljenih plaća varira tri do četiri puta, kaže Mučnjak.
(Hina) xmd ymd