Govoreći o ulozi članica srednjoeuropske inicijative koje su ušle u EU u najvećem valu proširenja od njezina osnivanja Rupel je rekao da one i dalje moraju pokazivati solidarnost s državama koje su ostale izvan EU i pridonositi njihovoj ekonomskoj i političkoj stabilizaciji.
U završnoj izjavi prihvaćenoj na sastanku, ministri Srednjoeuropske inicijative ističu stajalište da budućnost zapadnog Balkana leži u okviru EU. Ministri pozdravljaju aplikaciju Makedonije, te izražavaju uvjerenost da će nakon pozitivnog avisa Europske komisije na sljedećem sastanku europskog Ministarskog vijeća Hrvatska dobiti status zemlje kandidata i mandat Europske komisije za početak pregovora o učlanjenju. Ministri su također naveli kako očekuju da će Europska komisija Hrvatskoj odrediti datum za početak pregovora. U završnom dokumentu izražava se uvjerenost da će Albanija, BiH, te SCG u dogledno vrijeme, a u skladu s napretkom koji postignu, biti u prilici započeti pristupne pregovore s EU.
Na inzistiranje novinara da im nešto kaže o pitanju ekološko-ribolovne zone u Jadranu i svojim susretima s talijanskim i hrvatskim ministrom vanjskih poslova, Dimitrij Rupel je rekao da tijekom sastanka Srednjoeuropske inicijative o ekološko-ribolovnoj zoni nije bilo riječi. Dodao je međutim da je o tome razgovarao prilikom svojeg sastanka s ministrom vanjskih poslova Italije Fratinijem i hrvatskim ministrom Žužulom.
"Logično je da smo razgovarali i o ekološko-ribolovnoj zoni i pokušali odrediti sljedeće korake. Dogovorili smo se da ćemo tražiti europska rješenja", rekao je Rupel, dodavši da su ona o tom pitanju logična.
"Slovenija i Italija već su naime članice EU, dok Hrvatska nastoji postati članicom. Europska su rješenja stoga za Italiju i Sloveniju nešto što je samo po sebi razumljivo, a takva su rješenja i u interesu Hrvatske", rekao je Rupel na konferenciji za novinare.