"Izvor stresa može biti strah od gubitka posla. Isti učinak može imati loša radna atmosfera ili nepopularnost neke osobe", rekla je Marnach.
Stručnjaci upozoravaju da se stres mora shvatiti vrlo ozbiljno jer može oslabiti tjelesni obrambeni sustav, pa osobe pod stresom češće obolijevaju.
Izloženost stresu može dovesti do psihosomatskih poremećaja, kao i do kroničnih bolesti. Može imati i štetne posljedice na privatni život, iako odnos može biti i obrnut: nesporazumi između partnera mogu povećati sklonost stresu na radnom mjestu.
Prvi simptomi stresa su stalne glavobolje, bol u očima, napetost i nesanica. Ako postoje neki od tih simptoma, vrijeme je za posjet liječniku, savjetuju stručnjaci.
Savjetnica za organizaciju Nicole Truckenbold kaže da je vrlo važno prepoznati te simptome i da uzroci stresa mogu biti različiti. "Neki radnici pretjeruju s poslom i odjednom žele napraviti sve, a drugi se pak ne mogu organizirati. Ljudi mogu izbjeći stres tako da odrede prioritete i usredotoče se na ono najvažnije", savjetuje Truckenbold.
Ostali čimbenici koji utječu na pojavu stresa su nedovoljno sna i nezdrava prehrana.
Stručnjaci drže da smanjenju stresa pomaže bavljenje sportom, jer snižava razinu adrenalina, kao i različite tehnike opuštanja, poput joge ili meditacije. U antistresnu terapiju ubraja se sve što poboljšava raspoloženje pa dobro raspoložene osobe rijetko pate od stresa, kažu stručnjaci.